Poljska ulazi u zadnje tromjesečje 2026. kao jedno od najbrže rastućih velikih gospodarstava Europske unije, a Varšavska burza je ove jeseni više puta postavila nove povijesne rekorde. Iza toga stoji priča građena dva desetljeća: zemlja koja je u EU ušla 2004. danas je po veličini gospodarstva rame uz rame sa Švicarskom, a rast joj pokreću ulaganja u obranu, infrastrukturu i energetiku.Preko InterCapitalovog ETF-a dostupne su uz Zagrebačku (ZSE) i Ljubljansku (LJSE) burzu i na Bukureštanskoj (BVB) burzi. U ovom izdanju donosimo što stoji iza poljskog rasta, kako se on odražava na burzi i što znači za ulagače u regiji.
Gospodarstvo veće nego što se misli
Prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), poljski nominalni BDP u 2026. iznosit će oko 1,13 bilijuna američkih dolara. Time je Poljska osmo najveće gospodarstvo Europe, gotovo izjednačeno sa Švicarskom, a ispred Irske, Švedske, Belgije i Austrije. Tu je težinu prepoznala i međunarodna politika: SAD je pozvao Poljsku na G20, summit skupine dvadeset najvećih gospodarstava svijeta.
Do toga nije došlo preko noći. Realni BDP, odnosno BDP očišćen od utjecaja inflacije, više se nego udvostručio od ulaska u EU. Poljska je 2009. bila jedina članica EU koja je izbjegla recesiju, dok je pandemiju 2020. prošla s padom od oko 2%, jednim od najblažih u Uniji.
Rast gotovo četiri puta brži od eurozone
Europska komisija za 2026. očekuje rast poljskog gospodarstva 3,5%, gotovo četiri puta brže od eurozone (0,9%) i znatno iznad prosjeka EU (1,1%). Prognoza rejting agencije Moody’s je 3,7%. Podaci zasad potvrđuju taj smjer. Prema Glavnom statističkom uredu Poljske (GUS) BDP, je u drugom tromjesečju bio 4,1% veći nego godinu ranije.
Važnije od same brojke je promjena onoga što rast pokreće. Godinama je to bila potrošnja kućanstava, nošena dvoznamenkastim rastom plaća. Danas ga sve više nose investicije. Sredstva iz EU Mehanizma za oporavak i otpornost, kohezijskih fondova i obrambenog programa SAFE (Security Action for Europe) zajedno dosežu oko 16% BDP-a u 2025. i 2026., a izdaci za obranu prelaze 4% BDP-a. Pomaže i jeftiniji novac: otkako je Narodna banka Poljske (NBP) od svibnja 2025. snizila referentnu kamatnu stopu za ukupno dva postotna boda, s 5,75% na 3,75%.
Ta investicijska faza ima i rok trajanja. Mehanizam za oporavak i otpornost završava 2026., pa Komisija za 2027. očekuje usporavanje rasta na 2,8%, što je i dalje znatno iznad europskog prosjeka.
Kako rast osjećaju tvrtke i kućanstva
Investicijski ciklus najbolje se vidi u industriji. Industrijska proizvodnja u rujnu bila je 4,6% veća nego u rujnu prošle godine, što je iznad očekivanja analitičara od 3,1%. Posebno se ističe proizvodnja računala, elektronike i optike, koja je porasla 12,6%, a u prvih devet mjeseci industrija je ukupno narasla 3,6%.
Na tržištu rada slika je mirnija, što je dobra vijest. Prosječna bruto plaća u poduzećima u rujnu je iznosila oko 2.124 eura, 5,9% više nego godinu ranije, iako i dalje nešto ispod očekivanih 6,1%. Uz inflaciju od 4,1%, realni rast plaća iznosi oko 1,8%. Kupovna moć kućanstava i dalje raste, ali dovoljno sporo da ne potiče novu inflaciju. Nezaposlenost po usklađenoj metodologiji Eurostata iznosi 3,4%, što je među najnižim stopama u EU.
Potrošnja i dalje raste, ali sporije nego prošle godine. Kućanstva su u rujnu kupila 3,3% više robe nego u rujnu 2025. Godinu ranije taj je rast bio gotovo dvostruko veći, 6,4%. Gledano za cijelu godinu, od siječnja do rujna prodaja je 3% veća nego u istom razdoblju 2025. Riječ je o stvarnoj količini prodane robe, bez utjecaja rasta cijena.
Za ulagače je ključno da tvrtke zarađuju više. Prema glavnom statističkom uredu Poljske, bruto dobit većih nefinancijskih poduzeća u prvoj polovici 2026. bila je 29,1% viša nego godinu ranije. Upravo je rast dobiti ono što podiže cijene dionica. Vanjska pozicija zemlje također je zdrava: Europska komisija očekuje da će deficit tekućeg računa, odnosno razlika između onoga što zemlja plaća i zarađuje u inozemstvu, u 2026. iznositi samo oko 1,2% BDP-a.
Burza kao ogledalo gospodarstva
Dobri gospodarski podaci odražavaju se i na Varšavskoj burzi(GPW). Njezin glavni indeks WIG20, koji prati 20 najvećih poljskih kompanija, u listopadu je nekoliko puta dosegnuo najvišu vrijednost u povijesti, a posljednji rekord postavio je 29. listopada. Rast su predvodile banke: dan ranije dionice mBanka porasle su 8,6% nakon objave dobrih tromjesečnih rezultata, a istog je dana novi rekord dosegao i indeks srednje velikih kompanija mWIG40.
Rast cijena prati i rast interesa ulagača. U rujnu je promet dionicama na glavnom tržištu iznosio 14 milijardi EUR, 60,1% više nego godinu ranije, a prosječno se dnevno trgovalo za 620 milijuna EUR. Već je 2025. bila rekordna godina, s prometom od 116 milijardi EUR, a promet ETF-ovima više se nego udvostručio. Ukupna tržišna vrijednost svih kompanija na GPW-u, uključujući strane kompanije koje kotiraju u Varšavi, u rujnu je iznosila oko 694 milijarde EUR. To GPW čini najvećom burzom srednje i istočne Europe.
Napredak Poljske prepoznaju i međunarodni pružatelji indeksa, odnosno tvrtki koje sastavljaju indekse prema kojima veliki svjetski fondovi odlučuju gdje će ulagati. Jedna od najvećih, S&P Dow Jones Indices, u kolovozu je Poljsku prebacila iz skupine tržišta u nastajanju među razvijena tržišta, u društvo zemalja poput Njemačke ili Francuske. Promjena stupa na snagu u rujnu 2027. Dvije druge velike tvrtke, FTSE Russell i STOXX, su to učinile još 2018., dok MSCI, čije indekse prati najveći dio ulagača na tržištima u nastajanju, Poljsku zasad zadržava u toj skupini.
Burza ulaže i u vlastitu infrastrukturu odnosno u sustav trgovanja. To je program koji spaja naloge za kupnju i prodaju dionica i izvršava transakcije. Varšavska burza (GPW) je 5. listopada pokrenula sustav WATS, koji je sama razvila. On zamjenjuje platformu NYSE. Novi sustav nalog obrađuje za 50 mikrosekundi, naspram 650, što je 13 puta brže.
Bolji uvjeti privukli su i nove kompanije. U prvoj polovici 2026. na glavno tržište uvršteno je 10 novih kompanija, naspram samo 3 u cijeloj 2025. Među većim inicijalnim javnim ponudama dionica (IPO) bile su Rex Concepts, franšizni operater Burger Kinga i Popeyesa u Poljskoj, Češkoj i Rumunjskoj, te stambeni developer Robyg. Prema poljskom financijskom dnevniku Parkiet, Komisiji za financijski nadzor (KNF) nedavno su stigla još dva prospekta, a za iduću godinu planirano je najmanje 10 novih uvrštenja kao sto su Ponar i PayPo.
Poljski ETF uz Zagreb i Ljubljanu na Bukureštanskoj burzi
Od 12. listopada rumunjski ulagači mogu kupiti 30 najvećih poljskih kompanija izravno na Bukureštanskoj burzi (BVB). Riječ je o klasi u rumunjskim lejima fonda WIG30TR koji već kotira u Zagrebu (ZSE) i Ljubljani (LJSE) u eurima. Interes ulagača bio je vidljiv od prvog dana. Prvog dana trgovanje je premašilo 410.000 EUR, dok je dan kasnije premašilo 800.000 EUR.
Zaključak
Poljska je danas jedno od najvećih i najbrže rastućih gospodarstava Europske unije, s burzom koja je ove jeseni dosegnula povijesne rekorde i koju međunarodni pružatelji indeksa sve više vide kao razvijeno tržište. Rast podupiru investicije u obranu i infrastrukturu, rastuća dobit kompanija i stabilne kamate, dok je inflacija je zasada pod kontrolom. Za ulagače iz regije, kojima je poljsko tržište donedavno bilo teško dostupno, InterCapitalov ETF nudi jednostavan način da u tom rastu sudjeluju jednim instrumentom na domaćoj burzi i u domaćoj valuti. Poljska je prestala biti obećanje i postala jedno od najvažnijih tržišta Europe, a sada je od regionalnih ulagača udaljena samo jednim nalogom ili klikom.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send