AI i S&P 500 drže naslove. Što stoji u sjeni?

Prebrojite koliko ste puta ovaj tjedan pročitali ili izgovorili riječ AI, a koliko puta riječi kibernetička sigurnost. Jedna od tih tema pojavljuje se u svakom naslovu, a druga rijetko izlazi iz stručnih krugova. Postoji li ista takva razlika i u prinosima?

Ponemon Institute i IBM objavili su u srpnju izvještaj o cijeni hakerskih napada na uzorku od 602 organizacije napadnute između ožujka 2025. i veljače 2026. Svaki četvrti zlonamjeran upad u tom uzorku bio je izveden uz pomoć AI-ja, uglavnom kroz deepfake identitete i malware koji je napisao AI, što je 56% više nego godinu prije. Prosječan proboj koštao je kompaniju 5 milijuna dolara, a onaj izveden uz pomoć AI-ja oko 6 milijuna. Dio te razlike leži u tome što takvi napadi dulje ostaju neotkriveni, a dio u tome što su uglavnom išli na sektore u kojima su oni i inače najskuplji.

Svaka nova primjena AI-ja znači i nove podatkovne tokove koje treba nadzirati. Kibernetička sigurnost postoji desetljećima, ali jedan dio njezine današnje potražnje dolazi zbog širenja AI-ja.

U razdoblju od 31. kolovoza 2018. do 31. kolovoza 2026. anualizirani prinos u dolarima AI indeksa iznosio je 20%, a indeksa kibernetičke sigurnosti 17%.

Nasdaq CTA Cybersecurity Indeks (NQCYBR) ima 42 sastavnice, a u top 5 pozicija po težini su Palo Alto Networks, Fortinet, CrowdStrike, Cisco Systems i Broadcom.

Indxx Artificial Intelligence and Big Data Index (IAIQ) obuhvaća poduzeća koja umjetnu inteligenciju koriste u svojim proizvodima. Ima 88 sastavnica, a među najvećim pozicijama su Palantir, Microsoft, Amazon , Oracle i Alphabet.

Cyber indeks je uži i koncentriraniji, a njegove najveće pozicije su poduzeća kojima je sigurnost glavni posao. AI indeks je znatno širi, pa uz Microsoft i Oracle drži i Netflix i Teslu.

Dva su se indeksa u promatranom periodu kretala gotovo istovjetno, a od jeseni 2025. AI indeks bilježi znatno veći rast. Dio te razlike objašnjava sastav indeksa. AI indeks je na početku razdvajanja krivulja imao oko 9% težine u tri proizvođača memorijskih čipova. Jedan o tih proizvođača je i SK hynix koji je objavio rekordni kvartalni profit i najavio da mu je proizvodnja za 2026. već rasprodana, što je tržište čitalo kao potvrdu početka superciklusa. Indeks kibernetičke sigurnosti tu izloženost nema, jer memorijski čipovi nisu sigurnosni proizvod.

Ništa u ovim brojkama ne govori da je ono što je u sjeni bolje. AI je u promatranom razdoblju imao bolji prinos i to nije upitno. Upitno je zašto je razlika u prinosu AI i Cybersecurity indeksa bila toliko mala, a razlika u pozornosti neusporedivo veća.

Kibernetička sigurnost nije jedina tema koja ostaje izvan naslova.

Kao što ona stoji u sjeni AI-ja, tako i niz indeksa manjih tržišta stoji u sjeni S&P 500, Nasdaqa 100 i STOXX Europe 600. O prvima se piše svakodnevno, a SBITOP, CROBEX, BET i WIG uglavnom ostaju izvan globalne pozornosti.

To je donekle i razumljivo, jer događaji u SAD-u imaju veću šansu da utječu na cijeli svijet od događaja u pojedinim europskim državama. Ali pomaci koji se događaju u našoj regiji vrijedni su globalne pozornosti.

U razdoblju od 31. kolovoza 2022. do 31. kolovoza 2026. anualizirani prinos indeksa S&P 500 TR, izražen u eurima, iznosio je 16%. U istom je razdoblju anualizirani prinos u eurima iznosio za SBITOP TR i WIG30TR indeks 37%, BET-TRN indeks 33%, a CROBEX10tr indeks 28%.

Zašto onda ostaju izvan naslova?

Alipour i suradnici objavili su 2024. istraživanje koje prati kako se ista vijest prenosi iz zemlje u zemlju, na uzorku od 140 milijuna članaka iz 183 zemlje i na 65 jezika. Sjedinjene Američke Države bile su zemlja iz koje je vijest najčešće krenula. Uz njih autori nalaze još sedam zemalja koje čine jezgru globalnih vijesti, a to su Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Indija, Rusija, Njemačka, Francuska i Ukrajina, pri čemu navode da je Ukrajina u toj skupini zbog rata.

Kad su testirali što objašnjava te tokove, značajnima su se pokazali veličina gospodarstva, zajednički jezik i geografska blizina. Blizina se pritom mjeri između dvije zemlje u paru, pa taj nalaz govori samo da bliske zemlje izmjenjuju više vijesti od udaljenih. Hrvatska vijest tako lakše dođe u Sloveniju nego u Brazil, ali joj to ne pomaže da izađe iz regije.

Drugi dio objašnjenja dolazi iz psihologije. Peng i Xiong pokazali su da ulagatelji, zbog ograničenog vremena i pozornosti, obrađuju znatno više informacija na razini cijelog tržišta ili sektora nego na razini pojedine kompanije. Razmišljaju, dakle, u okvirima. Barber i Odean pokazali su da su ti okviri ograničeni na ono o čemu se piše. Zahtjevno je pretražiti tisuće dostupnih opcija, pa se razmatraju samo one na koje se prvo naišlo.

Zašto onda neke informacije putuju dalje od drugih? Berger i Milkman analizirali su gotovo 7.000 članaka New York Timesa i pokazali da članak koji izaziva osjetno više ljutnje od prosječnog ima 34% veću šansu da bude podijeljen, a onaj koji izaziva strahopoštovanje 30% veću. Korisnost sadržaja tu šansu povećava za samo 14%.

Postoje razlozi zbog kojih se o Americi piše više nego o državama u našoj regiji, i dio ih je opravdan. Prinos nije jedan od tih opravdanih razloga.

Kibernetička sigurnost pratila je AI, a svaki od 4 dionička indeksa koji InterCapital ETF-ovi prate nadmašili su američki indeks o kojem se svakodnevno piše.