![\"OmjerDugaiBDPa\"](\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/omjerdugaibdpa-1.png\" "\\"\\"")
<\/p>\nNa hrvatskom tr\u017ei\u0161tu duga u 2017. smo godini svjedo\u010dili jo\u0161 jednom povijesnom padu kamatnih stopa, a glavni razlog ovakvog kretanja je nastavak pozitivnih makroekonomskih trendova koji su krenuli jo\u0161 krajem 2014. godine. To\u010dnije, rast hrvatske ekonomije krenuo je u \u010detvrtom kvartalu 2014., a od tada je hrvatska ekonomija ostvarila dvanaest uzastopnih uzlaznih kvartala.<\/p>\n
<\/p>\n
U petom mjesecu 2015. godine dotaknuli smo rekordno visok dug u odnosu na BDP koji je u tom trenutku bio 90,44 posto. Me\u0111utim, rast ekonomije je zauzdao bujanje duga te se boljim punjenjem prora\u010duna pokrenuo relativan pad zadu\u017eenosti.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Mjereno BDP-om, dr\u017eave eurozone tako\u0111er smanjuju svoju relativnu zadu\u017eenost koja je svoj vrhunac od 93 posto duga u odnosu na BDP ostvarila u lipnju 2014. godine te se od tada spustila na trenutnih 89,10 posto. Me\u0111utim, hrvatski tempo pada relativnog duga je puno dinami\u010dniji od tempa eurozone, a u sljede\u0107ih godinu dana mo\u017eemo o\u010dekivati daljnji pad prema razini od 79 posto duga u odnosu na BDP.<\/p>\n
<\/p>\n
OMJER DUGA I BDP-A<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
*Izvori: Bloomberg, HNB i DZS\r\n<\/pre>\n<\/p>\n
Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB) nominalni hrvatski dug za kolovoz iznosio je 297 milijardi kuna. U odnosu na godinu dana ranije ovo je pad od milijardu i pol kuna, odnosno od 0,50 posto. Najve\u0107i dio na\u0161eg duga je u stranoj valuti, a kako je tijekom kolovoza 2017. godine te\u010daj EUR\/HRK bio za oko 1 posto ni\u017ei nego godinu dana ranije, tako je i vrijednost nominalnog duga prera\u010dunata u kunama bila ni\u017ea. Me\u0111utim, kada dobijemo podatke za prosinac, mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e nominalni dug pokazati godi\u0161nju tendenciju rasta od oko 0,50 posto.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Mogu\u0107e smanjenje ukupne sume du\u017eni\u010dkih instrumenata<\/h4>\n
<\/p>\n
O\u010dekivanja rasta realnog BDP-a za 2018. godinu kre\u0107u se oko 3 posto, a trenutna inflacija je oko 1,50 posto (prema DZS-u 1,40 posto, a prema Eurostatu 1,60 posto). Pod pretpostavkom da se inflacija zadr\u017ei na ovim razinama, u sljede\u0107oj godini mo\u017eemo o\u010dekivati rast nominalnog BDP-a od otprilike 4,5 posto. Ovakvim tempom hrvatski nominalni BDP u 2018. trebao bi iznositi 380 milijardi kuna, a ako Vlada ostvari plan deficita prora\u010duna za 2018. godine od 2 milijarde kuna, hrvatski dug bi trebao iznositi 301,5 milijarde, \u0161to nam daje omjer duga i BDP-a od 79 posto. Ovime bi se relativan hrvatski dug dodatno spustio u odnosu na dug dr\u017eava eurozone, \u0161to bi trebalo dodatno pove\u0107ati potra\u017enju za hrvatskim obveznicama.<\/p>\n
<\/p>\n
S obzirom da Vlada za 2019. godinu planira uravnote\u017een prora\u010dun te za 2020. suficit od 3,4 milijarde kuna, izgledno je da bismo u 2018. trebali vidjeti novo izdanje obveznica ili trezorskih zapisa za financiranje deficita, a u godinama nakon toga \u00a0prvo stagnaciju, a nakon toga i pad ukupne sume hrvatskih du\u017eni\u010dkih papira.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Pritisak od doma\u0107e potra\u017enje<\/h4>\n
<\/p>\n
S druge strane imamo rastu\u0107u doma\u0107u potra\u017enju koja \u0107u u sljede\u0107im godinama \u201eloviti\u201c sve ni\u017eu ukupnu ponudu doma\u0107ih obveznica. Najve\u0107i imatelj hrvatskih obveznica su doma\u0107i obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi), koji prema zadnjim podacima za listopad raspola\u017eu imovinom od 91 milijarde kuna, od \u010dega je 65 milijardi plasirano u du\u017eni\u010dke vrijednosne papire Republike Hrvatske, \u0161to iznosi 72 posto njihove ukupne imovine.<\/p>\n
<\/p>\n
IMOVINA I UPLATE U OBVEZNE MIROVINSKE FONDOVE<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
*Izvor: Hanfa\r\n<\/pre>\n<\/p>\n
Prethodni graf prikazuje imovinu na po\u010detku 2006. godine, koja je iznosila 12 milijardi kuna te kumulativne uplate od istog datuma. Primjerice, tijekom 2006. godine su uplate u OMF-ove iznosile 3,5 milijarde kuna te su iz godine u godinu u prosjeku rasle za 200 milijuna kuna, da bi se tijekom 2017. popele na 5,6 milijarda. Od 91 milijarde koliko se trenutno nalazi u fondovima, 66 milijardi je do\u0161lo od uplata, a ostatak od 25 milijardi je zara\u0111eno kroz prinos.<\/p>\n
<\/p>\n
U ovom trenutku svaki mjesec u OMF-ove u prosjeku sjedne oko 470 milijuna novih kuna. Pod pretpostavkom da \u0107e mirovinskih fondovi u sljede\u0107im godinama zadr\u017eati trenutnu alokaciju od 72 posto u hrvatskim du\u017eni\u010dkim instrumentima, samo bi za uplate u sljede\u0107oj godini koje \u0107e iznositi oko 5,8 milijardi kuna trebati dokupiti skoro 4,1 milijardi kuna hrvatskih obveznica, a u sljede\u0107e tri godine preko 12 milijardi kuna. Tako\u0111er, u ovo nisu ura\u010dunate isplate kupona koje se najve\u0107im dijelom tako\u0111er plasiraju u hrvatski dug.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Izgledan daljnji pad premije na hrvatske obveznice<\/h4>\n
<\/p>\n
U zadnjih godinu dana smo ve\u0107 svjedo\u010dili ovim trendovima koji su sna\u017eno podigli cijene hrvatskih obveznica (i spustili prinose). Primjerice, obveznica s valutnom klauzulom koja dospijeva u sedmom mjesecu 2024. godine trenutno se trguje uz prinos od 1,85 posto, dok se prije godinu dana trgovala uz prinos od \u010dak 2,98 posto.<\/p>\n
<\/p>\n
KRIVULJA PRINOSA OBVEZNICA S VALUTNOM KLAUZULOM<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
*Izvor: Bloomberg\r\n<\/pre>\n<\/p>\n
Sli\u010dna situacija je i s kunskim obveznicama kod kojih se primjerice prije godinu dana obveznica koja je dospijevala za deset godina trgovala uz prinos od 3 posto dok je sada prinos na obveznicu koja dospijeva za ne\u0161to vi\u0161e od deset godina pao na 2,53 posto.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
KUNSKA KRIVULJA PRINOSA<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
*Izvor: Bloomberg\r\n<\/pre>\n<\/p>\n
U isto vrijeme dok je hrvatska krivulja prinosa sna\u017eno pala, europsko tr\u017eite duga se manje-vi\u0161e stabiliziralo. Prije godinu dana se prinos na desetogodi\u0161nju njema\u010dku obveznicu kretao oko 0,35 posto, dok u ovom trenutku iznosi oko 0,40 posto; stoga je pad prinosa prvenstveno pod utjecajem rasta gospodarske aktivnosti koja pozitivno utje\u010de na potra\u017enju za hrvatskim du\u017eni\u010dkim papirima.
\nU sljede\u0107ih godinu do dvije dana mo\u017eemo o\u010dekivati nastavak ovakvog trenda jer \u0107e koli\u010dina dr\u017eavnih obveznica u opticaju biti stabilna ili padati. S druge strane, doma\u0107i obvezni mirovinski fondovi primaju stalne i rastu\u0107e uplate te mo\u017eemo o\u010dekivati pove\u0107anje potra\u017enje i daljnju kompresiju premije izme\u0111u hrvatskih te obveznica \u010dlanica eurozone.<\/p>\n<\/p>\n
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podlo\u017ean je promjenama.\u00a0Cjelovit, to\u010dan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, mo\u017eete prona\u0107i na web stranici: www.icam.hr\/hr\/fondovi<\/a> gdje su dostupni i Prospekt i Klju\u010dne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mi\u0161ljenja, analize, zaklju\u010dci, prognoze i projekcije isklju\u010divo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, dr\u017eanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.\u00a0Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za \u010diju potpunost i to\u010dnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mi\u0161ljenjima ili informacijama.\u00a0Rizici povezani s ulaganjem u financijske, nov\u010dane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti obja\u0161njeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.<\/p>\n","protected":false},"featured_media":7482,"parent":0,"template":"","class_list":["post-8446","blog","type-blog","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","blog-tag-bdp","blog-tag-drzavne-obveznice","blog-tag-hrvatsko-gospodarstvo","blog-tag-inflacija","blog-tag-javni-dug","blog-tag-kamatna-stopa","blog-tag-krivulja-prinosa","blog-tag-makroekonomija","blog-tag-premija-rizika","blog-tag-tecaj"],"acf":{"writer_list":[2195]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog\/8446","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog"}],"about":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/blog"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7482"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8446"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}