{"id":8441,"date":"2018-03-08T00:00:00","date_gmt":"2018-03-07T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/blog\/demografske-promjene-na-svjetskoj-razini-kao-poziv-na-cjelozivotnu-stednju-i-odgovorno-ulaganje\/"},"modified":"2022-01-13T10:32:33","modified_gmt":"2022-01-13T09:32:33","slug":"globalne-demografske-spremembe-kot-poziv-k-vsezivljenjskemu-varcevanju-in-odgovornim-nalozbam","status":"publish","type":"blog","link":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/blog\/globalne-demografske-spremembe-kot-poziv-k-vsezivljenjskemu-varcevanju-in-odgovornim-nalozbam\/","title":{"rendered":"Globalne demografske spremembe kot poziv k vse\u017eivljenjskemu var\u010devanju in odgovornim nalo\u017ebam"},"content":{"rendered":"

\u017divimo sve du\u017ee. Napredak civilizacije, osim \u0161to nam je omogu\u0107io bolju zdravstvenu skrb, prehranu i standard \u017eivota, a time i dulju o\u010dekivanu \u017eivotnu dob, omogu\u0107io nam je i sistem sustavnog ulaganja kako bismo mogli imati sigurnu i ugodnu starost. Od prve pojave aktuara koji su pomo\u0107u analize pre\u017eivljenja izra\u010dunali potrebne anuitete \u017eivotnih osiguranja kako bi se skupina ljudi mogla udru\u017eiti i na taj na\u010din statisti\u010dki raspr\u0161iti rizik, milijuni ljudi diljem svijeta u\u017eivali su razinu sigurnosti u mirovini nevi\u0111enu prije 20. stolje\u0107a. Radnici su se navikli da mirovina omogu\u0107uje udobnu starost njima i njihovim supru\u017enicima. Na \u017ealost, dana\u0161nji \u010dovjek ne mo\u017ee biti tako bezbri\u017ean. Dok dugovje\u010dnost ljudi konstantno raste, nacije, poslodavci, lokalne uprave, ali i pojedinci nisu \u0161tedjeli dovoljno kako bi ispunili obveze i kriza mirovinskog sustava je pred vratima.<\/p>\n

 <\/p>\n

1889. godine, kada je njema\u010dki kancelar Otto von Bismarck zapo\u010deo prvi program socijalne sigurnosti, ideja mirovine bila je potpuna nepoznanica. Kada je socijalna sigurnost 1935. godine uvedena u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, predsjednik Roosevelt najavio ju je kao mjeru koja \u0107e pru\u017eiti \u201e\u2026neku razinu za\u0161tite od siroma\u0161tva i neima\u0161tine u starosti\u201c. Danas se u ve\u0107ini razvijenog svijeta mirovina smatra osnovnim pravom radnika.<\/p>\n

 <\/p>\n

Demografski trendovi<\/h4>\n

 <\/p>\n

Napredak medicine produljio je o\u010dekivani \u017eivotni vijek \u0161to zna\u010di da novac za mirovinu treba trajati znatno du\u017ee. Prije stotinu godina osoba ro\u0111ena u onome \u0161to je tada bio razvijeni svijet, mogla je o\u010dekivati da \u0107e do\u017eivjeti 51 godinu \u2013 o\u010dekivanu starost u Engleskoj. U SAD-u, kada je zapo\u010deo program socijalne sigurnosti, 65-godi\u0161njak je mogao o\u010dekivati kako \u0107e \u017eivjeti jo\u0161 12,7 godina i toliko ga je program trebao uzdr\u017eavati. Isti taj \u010dovjek danas mo\u017ee o\u010dekivati jo\u0161 20 godina \u017eivota, odnosno gotovo 50% du\u017ee od onoga za \u0161to je sustav osmi\u0161ljen. Istovremeno se mijenja i demografska slika; rast populacije umirovljenika prati i smanjenje radno aktivnog stanovni\u0161tva. Baby boomers generacija (ro\u0111eni od kraja II. svjetskog rata do sredine 60-ih godina) bila je potpora iznimno sna\u017enom rastu svjetskog gospodarstva dok je sazrijevala u drugoj polovici 20. stolje\u0107a. Ta generacija me\u0111utim polako odlazi u mirovinu. U kombinaciji s povijesno niskim natalitetom u razvijenom svijetu, ta \u010dinjenica znatno utje\u010de na broj radnika po umirovljeniku. Tako\u0111er, zemlje periferije i one s niskim razinama BDP-a koje je iznimno sna\u017eno pogodila posljednja recesija, a me\u0111u kojima je i Hrvatska, mu\u010di i problem emigracije, najvi\u0161e mladog, radno sposobnog i \u010desto visoko obrazovanog radnog kadra.<\/p>\n

 <\/p>\n

Povijesno kretanje populacije 65+ u Hrvatskoj<\/h5>\n

 <\/p>\n

\"Povijesno<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: Dr\u017eavni zavod za statistiku, InterCapital Asset Management<\/pre>\n
 <\/p>\n
 <\/p>\n
 <\/p>\n
Demografska slika se mijenja<\/h5>\n
 <\/p>\n
O\u010dekuje se sna\u017ean rast populacije od 65+ godina<\/p>\n
 <\/p>\n
\"Demografska<\/p>\n
 <\/p>\n
Izvor: Ujedinjeni narodi, InterCapital Asset Management<\/pre>\n
 <\/p>\n
 <\/p>\n
 <\/p>\n
Osim demografije, lo\u0161oj situaciji mirovinskih sustava diljem svijeta doprinosi i dugi trend pada kamatnih stopa i prinosa na obveznice (koje kao najkonzervativniji oblik ulaganja predstavljaju okosnicu imovine mirovinskih fondova), \u010dime se konstantno umanjuju njihovi budu\u0107i prinosi.<\/p>\n
 <\/p>\n
Prinos 10-ogodi\u0161njih i 30-ogodi\u0161njih ameri\u010dkih i njema\u010dkih obveznica<\/h5>\n
 <\/p>\n
\"Prinos<\/p>\n
 <\/p>\n
Izvor: Bloomberg, InterCapital Asset Management<\/pre>\n
 <\/p>\n
 <\/p>\n
 <\/p>\n
Koliki je to zaista problem? Prema procjenama City Banka, ukupan iznos koji nedostaje u dr\u017eavnim mirovinskim fondova dvadeset najve\u0107ih OECD \u010dlanica u odnosu na njihove budu\u0107e obveze iznosi 78.000 milijardi ameri\u010dkih dolara, \u0161to je vrijednost gotovo dvostruka ve\u0107a od 44.000 milijardi USD koliko iznosi ukupni dr\u017eavni dug tih dr\u017eava.<\/p>\n
 <\/p>\n
Rupa europskih mirovinskih sustava<\/h4>\n
 <\/p>\n
Prosje\u010dna imovina mirovinskih fondova u Europi (fondova s definiranom naknadom, tj. unaprijed definiranim iznosom mirovine) iznosi 76% njihovih budu\u0107ih obveza, u \u0161to nisu uklju\u010dene posljedice eventualnih budu\u0107ih \u0161okova i kriza.<\/p>\n
 <\/p>\n
\"Prosje\u010dna<\/p>\n
 <\/p>\n
Izvor: Bloomberg, InterCapital Asset Management<\/pre>\n
 <\/p>\n
 <\/p>\n
 <\/p>\n
Kako bi poduprli prinose i nadoknadili manjak sredstava, mirovinski fondovi diljem svijeta pove\u0107ali su alokacije u alternativna ulaganja na 24% s razine od 5% 1995. godine. Najve\u0107i dio pove\u0107anja odnosi se na nekretninska ulaganja, a ostatak na hedge fondove, private equity, sirovine i financijske derivate, \u010dime istovremeno pove\u0107avaju i razinu rizika.<\/p>\n
 <\/p>\n
Aktivni pristup problemu<\/h4>\n
 <\/p>\n
Svima je jasno kako situacija budu\u0107ih umirovljenika nije sjajna. Problema ima mnogo, dok (djelomi\u010dnih) rje\u0161enja ima tek nekolicina. Objava iznosa nedostatnih sredstava mirovinskih fondova u odnosu na budu\u0107e obveze kako bi se podigla svjesnost o problemu, pove\u0107anje doprinosa iz pla\u0107e ili podizanje granice odlaska u mirovinu mo\u017ee pomo\u0107i, me\u0111utim, pravo rje\u0161enje ovom problemu se ne nazire. Zbog toga je cjelo\u017eivotna privatna \u0161tednja jedini siguran i odgovoran pristup pojedinca ovom problemu. Ugodna i mirna starost bit \u0107e mogu\u0107a jedino uz preuzimanje inicijative i odgovornosti u vlastite ruke.<\/p>\n
 <\/p>\n
\u0160to ranije to bolje, idealno od samog po\u010detka radnog vijeka. Kako i koliko, ovisi o sklonosti pojedinca riziku. Mo\u017eemo prenijeti poruku Benjamina Grahama, \u0161tovanog ekonomista i mentora legendarnog investitora Warrena Buffeta, koji u knjizi Inteligentni investitor ka\u017ee kako bi se sva\u010dija \u0161tednja trebala sastojati od obveznica i dionica i to oboje u iznosu od 25% do 75% ukupne \u0161tednje. Takvu vrstu alokacije mo\u017eete ostvariti kroz ulaganje u na\u0161e uravnote\u017eene fondove InterCapital Income Plus<\/strong><\/a> (ciljana struktura 80% obveznica i 20% dionica) ili InterCapital Balanced<\/strong><\/a> (ciljana struktura 40% obveznica i 60% dionica) ili sami mo\u017eete odrediti omjer ciljanog ulaganja ula\u017eu\u0107i dio sredstava u na\u0161e dioni\u010dke, a dio u obvezni\u010dke fondove.<\/p>\n
 <\/p>\n
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podlo\u017ean je promjenama.\u00a0Cjelovit, to\u010dan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, mo\u017eete prona\u0107i na web stranici: www.icam.hr\/hr\/fondovi<\/a> gdje su dostupni i Prospekt i Klju\u010dne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mi\u0161ljenja, analize, zaklju\u010dci, prognoze i projekcije isklju\u010divo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, dr\u017eanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.\u00a0Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za \u010diju potpunost i to\u010dnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mi\u0161ljenjima ili informacijama.\u00a0Rizici povezani s ulaganjem u financijske, nov\u010dane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti obja\u0161njeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.<\/p>\n","protected":false},"featured_media":7528,"parent":0,"template":"","class_list":["post-8441","blog","type-blog","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","blog-tag-demografija","blog-tag-intercapital-balanced","blog-tag-intercapital-income-plus","blog-tag-kamatna-stopa","blog-tag-mirovina","blog-tag-obveznice","blog-tag-prinos"],"acf":{"writer_list":[441]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog\/8441","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog"}],"about":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/blog"}],"acf:post":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/member\/441"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7528"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8441"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}