{"id":8439,"date":"2018-03-22T00:00:00","date_gmt":"2018-03-21T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/blog\/stednja-i-mirovina-u-labirintu-demografskih-promjena\/"},"modified":"2022-01-13T10:30:57","modified_gmt":"2022-01-13T09:30:57","slug":"varcevanje-in-pokojnina-v-labirintu-demografskih-sprememb","status":"publish","type":"blog","link":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/blog\/varcevanje-in-pokojnina-v-labirintu-demografskih-sprememb\/","title":{"rendered":"Var\u010devanje in pokojnina v labirintu demografskih sprememb"},"content":{"rendered":"

Kako starenje i iseljavanje stanovni\u0161tva iz Hrvatske utje\u010de na na\u0161u budu\u0107nost i primanja u mirovini, mo\u017eemo li sa sigurno\u0161\u0107u ra\u010dunati na mirovinu iz prvog stupa ili je ve\u0107 danas potrebno razmisliti o alternativnom \u0161tednom planu?<\/h4>\n

 <\/p>\n

Iako je danas nemogu\u0107e predvidjeti sve promjene koje sa sobom donosi kretanje stanovni\u0161tva, osobno vjerujem kako \u0107e starenje stanovni\u0161tva zna\u010dajno promijeniti svijet kakav poznajemo, barem mi u Hrvatskoj. Slo\u017eit \u0107ete se sa mnom da su demografske promjene vidljive tek na du\u017ee staze, odnosno trendove mo\u017eemo pratiti tek na horizontu od vi\u0161e desetlje\u0107a, me\u0111utim trendovi su ve\u0107 sada vrlo izvjesni i te\u0161ko promjenjivi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Demografske promjene i ekonomska aktivnost<\/h4>\n

 <\/p>\n

U dugom roku rast ekonomske aktivnosti ovisi o radu, produktivnosti rada (tehnologiji i inovacijama) i kapitalu. Dakle, budu\u0107i rast ekonomske aktivnosti ovisi o ve\u0107oj zaposlenosti, tj. ve\u0107em kori\u0161tenju rada i kapitala. Rast je tako\u0111er mogu\u0107 i u slu\u010daju da rad ili kapital koriste nove tehnologije i inovacije koje omogu\u0107uju da, primjerice, isti broj ljudi proizvede ve\u0107i broj proizvoda ili pru\u017ei ve\u0107i broj usluga.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nove tehnologije \u010dine rad i kapital produktivnijima, me\u0111utim istovremeno \u010dine neka radna mjesta nepotrebnima. O\u010digledno je da kompanije poput Netflixa mijenjaju na\u010din na koji ljudi gledaju TV serije ili da pojava Amazona dovodi do likvidacije tradicionalnih prodavaonica na malo, pogotovo specijaliziranih. Mo\u017eemo poku\u0161ati zamisliti \u0161to \u0107e se dogoditi s brojem profesionalnih voza\u010da ako automobili za desetak godina po\u010dnu voziti samostalno. Dodatni izazov je stvaranje novih radnih mjesta koja \u0107e nadomjestiti izumiru\u0107e profesije. U takvom hrabrom novom svijetu logi\u010dno je pomisliti kako \u0107e oni radnici s tra\u017eenim vje\u0161tinama koji stalno ula\u017eu u svoja znanja bolje prolaziti, a preduvjeti za stvaranje takvih pojedinaca su fleksibilnije \u0161kolovanje te cjelo\u017eivotno u\u010denje.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zaklju\u010dak je kako bi posljedica starenja stanovni\u0161tva mogla biti ni\u017ea radna aktivnost na globalnoj razini. Osim samog starenja, automatizacija bi mogla dodatno umanjiti potrebe industrije za radnom snagom. Dr\u017eave koje su uspje\u0161nije u kreiranju ekonomskih politika \u0107e se naravno poku\u0161avati prilagoditi privla\u010denjem \u0161kolovane imigracije, truditi se aktivirati ljude koji uop\u0107e ne rade niti tra\u017ee posao (neaktivno stanovni\u0161tvo), raditi na cjelo\u017eivotnom \u0161kolovanju radne snage i dizati godine starosti i sta\u017ea potrebnih za mirovinu. Prilagoditi se spomenutim trendovima \u010dini se kao krupan izazov za velik broj dr\u017eava.<\/p>\n

 <\/p>\n

Demografske promjene, potro\u0161nja i \u0161tednja<\/h4>\n

 <\/p>\n

Sve smo \u010de\u0161\u0107e izlo\u017eeni izjavama centralnih bankara i ekonomista kako starije stanovni\u0161tvo dovodi do slabljenja potra\u017enje, pove\u0107anih razina \u0161tednje i usporenog rasta cijena ili niskih kamatnih stopa. Prevedeno na jednostavan jezik, argumenti su sljede\u0107i: stariji ljudi tro\u0161e manje od mla\u0111ih, ili zato \u0161to ne mogu zbog svoje dobi ulaziti u dugoro\u010dne kreditne odnose ili zato \u0161to su ve\u0107 zadovoljili bitnije potrebe (poput stanovanja ili kupnje nekih trajnih dobara). To pove\u0107ava razinu \u0161tednje i smanjuje razinu potro\u0161nje i proizvodnje, a takva ve\u0107a \u0161tednja utje\u010de na smanjenje kamatnih stopa na depozite.<\/p>\n

 <\/p>\n

Iako nema puno temeljitih istra\u017eivanja na tu temu i postoje\u0107i dokazi su neuvjerljivi, ako ima istine u tome, pasivna \u0161tednja na kratki rok te\u0161ko \u0107e pomo\u0107i rastu realne vrijednosti novca za budu\u0107e \u0161tedi\u0161e i isti \u0107e morati biti sve aktivniji u planiranju svojih financija.<\/p>\n

 <\/p>\n

Demografske promjene u Hrvatskoj<\/h4>\n

 <\/p>\n

Europa ima relativno staro stanovni\u0161tvo, nizak prirodni prirast stanovni\u0161tva (razliku broja novoro\u0111enih i broja umrlih osoba) i nisku totalnu stopa fertiliteta (prosje\u010dan broj djece koje \u017eena rodi u fertilnoj dobi). Hrvatska nije iznimka, dapa\u010de uglavnom smo na za\u010delju europskih dr\u017eava po svim tim pokazateljima (vidi tablicu).<\/p>\n

 <\/p>\n

Odabrani demografski pokazatelji za europske dr\u017eave<\/p>\n

 <\/p>\n

\"Odabrani<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: Eurostat\r\n<\/pre>\n
 <\/p>\n
Hrvatsku o\u010dekuju vrlo sli\u010dni demografski trendovi kao Europu, pra\u0107eni ve\u0107 opisanim ekonomskim pojavama (vidi Akrap, A. (2015) Demografski slom Hrvatske: Hrvatska do 2051., Bogoslovska smotra vol. 85 br. 3, str. 855-881). Za\u010darani krug starenja stanovni\u0161tva i posljedi\u010dno smanjeni reproduktivni potencijal uz ionako nizak fertilitet dovest \u0107e u Hrvatskoj do pada ukupnog broja stanovnika na oko 3,5 milijuna do 2050. godine uz pogor\u0161anu dobnu strukturu. Stvar je tim gora \u0161to su te projekcije ra\u0111ene prije posljednjeg ubrzanog iseljavanja mla\u0111eg stanovni\u0161tva u potrazi za poslom. Dodatno, iseljavanje je na\u017ealost te\u0161ko obuhvatiti statistikama i vrlo je vjerojatno da je stvarna brojka iseljenih znatno ve\u0107a od one u statistikama.<\/p>\n
 <\/p>\n
Projekcija broja stanovnika u Hrvatskoj po dobnim grupama i ukupno 2011.-2051. (varijanta srednjeg fertiliteta i srednje migracije)<\/p>\n
 <\/p>\n
\"Projekcija<\/p>\n
 <\/p>\n
Izvor: Akrap (2015)\r\n<\/pre>\n
 <\/p>\n
Projekcija udjela stanovnika u Hrvatskoj po dobnim grupama 2011.-2051. (varijanta srednjeg fertiliteta i srednje migracije)<\/p>\n
 <\/p>\n
\"Projekcija<\/p>\n
 <\/p>\n
Izvor: Akrap (2015)\r\n<\/pre>\n
 <\/p>\n
Mogli bismo zaklju\u010diti kako je u smislu daljnjeg ekonomskog rasta pred Hrvatskom izuzetno te\u017eak zadatak u kratkom roku aktivirati \u0161to ve\u0107i broj trajno nezaposlenog i neaktivnog stanovni\u0161tva, uspostaviti sustav trajnih kratkoro\u010dnih i dugoro\u010dnih mjera pronatalitetne politike, pa \u010dak i definirati imigracijsku politiku. Osim toga, potrebno je istovremeno stvarati uvjete za ve\u0107u produktivnost rada \u0161to je obi\u010dno rezultat svih prilagodbi ili reformi o kojima se stalno govori (reforme \u0161kolstva, znanosti, javne uprave, sudstva, zdravstva i sli\u010dno).<\/p>\n
 <\/p>\n
\u0160to to zna\u010di za sve nas u Hrvatskoj?<\/h4>\n
 <\/p>\n
Sve spomenute globalne promjene i specifi\u010dni demografski uvjeti u Hrvatskoj stvaraju pritisak na svakog od nas, a posebno na mla\u0111u populaciju da osmisli cjelo\u017eivotni plan osobnog razvoja i financija. Pritom mislim da konstantno ula\u017eu u svoju edukaciju, odnosno izgra\u0111uju nova znanja i iskustva te prate svjetske trendove u svojim profesionalnim podru\u010djima, \u010dime postaju fleksibilniji u brzomijenjaju\u0107oj okolini. Isto tako treba uzeti u obzir da zbog demografskih trendova postaje vrlo neizvjesno ra\u010dunati na mirovinu iz prvog stupa koja bi bila dostatna za odr\u017eavanje kakvog-takvog standarda u starosti, i zbog toga je \u0161tednja vrlo bitna. Mi u InterCapital Asset Managementu vjerujemo da bi svatko trebao imati cjelo\u017eivotni investicijsko-\u0161tedni plan kako bi u dugom roku ostvario ili barem bio bli\u017ee ostvarenju osobnih financijskih ciljeva. Vjerujemo da Vam pritom mo\u017eemo pomo\u0107i kroz dugoro\u010dni plan ulaganja u neke od na\u0161ih fondova<\/a>.<\/p>\n
InterCapital Asset Management upravlja s \u010ditavim rasponom investicijsklih fondova od konzervativnijih prema manje konzervativnim fondovima:<\/p>\n
InterCapital Bond obvezni\u010dki fond<\/a><\/p>\n
 <\/p>\n
InterCapital Global Bond obvezni\u010dki fond<\/a><\/p>\n
 <\/p>\n
InterCapital Dollar Bond obvezni\u010dki fond<\/a><\/p>\n
 <\/p>\n
InterCapital Income Plus poseban fond<\/a><\/p>\n
 <\/p>\n
InterCapital Balanced mje\u0161oviti fond<\/a><\/p>\n
 <\/p>\n
InterCapital SEE Equity dioni\u010dki fond<\/a><\/p>\n
 <\/p>\n
InterCapital Global Equity dioni\u010dki fond<\/a><\/p>\n
 <\/p>\n
 <\/p>\n
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podlo\u017ean je promjenama.\u00a0Cjelovit, to\u010dan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, mo\u017eete prona\u0107i na web stranici: www.icam.hr\/hr\/fondovi<\/a> gdje su dostupni i Prospekt i Klju\u010dne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mi\u0161ljenja, analize, zaklju\u010dci, prognoze i projekcije isklju\u010divo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, dr\u017eanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.\u00a0Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za \u010diju potpunost i to\u010dnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mi\u0161ljenjima ili informacijama.\u00a0Rizici povezani s ulaganjem u financijske, nov\u010dane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti obja\u0161njeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.<\/p>\n","protected":false},"featured_media":7536,"parent":0,"template":"","class_list":["post-8439","blog","type-blog","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","blog-tag-demografija","blog-tag-gdp","blog-tag-gospodarstvo","blog-tag-mirovina","blog-tag-stednja"],"acf":{"writer_list":[439]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog\/8439","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog"}],"about":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/blog"}],"acf:post":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/member\/439"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7536"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8439"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}