{"id":8438,"date":"2018-04-05T00:00:00","date_gmt":"2018-04-04T22:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/blog\/iz-rumunjske-s-ljubavlju\/"},"modified":"2022-01-13T10:29:24","modified_gmt":"2022-01-13T09:29:24","slug":"iz-romunije-z-ljubeznijo","status":"publish","type":"blog","link":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/blog\/iz-romunije-z-ljubeznijo\/","title":{"rendered":"Iz Romunije z ljubeznijo"},"content":{"rendered":"<p>Budu\u0107i da smo u o\u017eujku obavili redovni posjet snijegom obavijenom Bukure\u0161tu te se sastali s Upravama kompanija u koje investiramo, odlu\u010dili smo iskoristiti priliku da \u010ditateljima pribli\u017eimo ovo tr\u017ei\u0161te i objasnimo za\u0161to nam je ono jedno od klju\u010dnih. Najprije krenimo s malo povijesti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Slika 1. Geografska pozicija Rumunjske unutar Europe<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/6216-004-674c79dc.jpg\" alt=\"6216 004 674C79DC\" title=\"\"><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4>EKONOMSKA POVIJEST RUMUNJSKE<\/h4>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Niz stolje\u0107a rumunjsko gospodarstvo bilo je bazirano na poljoprivredi. 1930-ih Rumunjska je bila jedan od vode\u0107ih europskih proizvo\u0111a\u010da \u017eita, kukuruza i mesa stoga su je nazivali \u201eko\u0161aricom kruha Europe\u201c. Nakon Drugog svjetskog rata zemlja je pala pod komunisti\u010dku vladavinu Nicolae Ceausescua kada se uz poljoprivredu ubrzano po\u010dela razvijati i te\u0161ka industrija. Obzirom da je industrijski rast 70-ih velikim dijelom financiran dugom, desetak godina kasnije Rumunjska je bila prisiljena uvesti drasti\u010dne mjere \u0161tednje kako bi po prvi puta dobila financijsku pomo\u0107 MMF-a te otplatila vanjski dug.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Proces prelaska na slobodno tr\u017ei\u0161te zapo\u010deo je devedesetih kada su manjinski udjeli u 6.000 dr\u017eavnih kompanija preba\u010deni u privatizacijske fondove u kojima su udjele dobili gra\u0111ani. Va\u017ena prekretnica dogodila se 2007. kada je Rumunjska u\u0161la u Europsku uniju \u010dime je do\u0161lo do zna\u010dajne liberalizacije trgovine. Novi \u0161ok donijela je Velika financijska kriza te je 2009. zemlja ponovo u\u0161la u aran\u017eman s MMF-om. U sklopu sporazuma napravljeno je niz reformi te se aktivno po\u010delo raditi na razvoju tr\u017ei\u0161ta kapitala, pri \u010demu su najzna\u010dajnije inicijalne javne ponude nekoliko kompanija u kojima je dr\u017eava zadr\u017eala ve\u0107inski udio ili kontrolni paket.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4>MODERNA RUMUNJSKA I RAZVOJ TR\u017dI\u0160TA KAPITALA<\/h4>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Danas Rumunjska ima oko 20 milijuna stanovnika i jedno od najbr\u017ee rastu\u0107ih gospodarstava u Europi sa stopom rasta realnog BDP-a od 6,9% u 2017. Zemlja je jedan od najve\u0107ih proizvo\u0111a\u010da potro\u0161a\u010dke elektronike u Europi, a u posljednjih 20-ak godina postala je i zna\u010dajno sredi\u0161te IT sektora. Istovremeno je i bogata mineralnim resursima poput \u017eeljezne rude, nafte, plina i soli. Upravo te tradicionalne industrije najzastupljenije su i na Bukure\u0161tanskoj burzi, konkretno banke, energetske kompanije i komunalije koje su vezane na energetski sektor.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Grafikon 1. Prosje\u010dni dnevni promet regionalnih tr\u017ei\u0161ta (mil. EUR)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/prosjeni-dnevni-promet-mileur.png\" alt=\"Prosje\u010dni dnevni promet milEUR\" title=\"\"><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<pre>Izvor: FESE, ZSE<\/pre>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ono \u0161to razlikuje Rumunjsku od primjerice Hrvatske i Slovenije po pitanju tr\u017ei\u0161ta kapitala jest veli\u010dina i znatno bolja likvidnost. Naime, prosje\u010dni dnevni promet na Bukure\u0161tanskoj burzi iznosi oko 10 milijuna eura dok je u Hrvatskoj i Sloveniji to skromnih 1-2 milijuna. Kao \u0161to je ve\u0107 spomenuto, sektorska zastupljenost je tako\u0111er druga\u010dija, a investicijska pri\u010da nije toliko oslonjena na rast ve\u0107 na relativno niske valuacije i visoke dividendne prinose koji portfelju mogu dati odre\u0111enu stabilnost. U du\u017eem roku, Rumunjska je prvi kandidat od regionalnih zemalja za reklasifikaciju na status tr\u017ei\u0161ta u razvoju (Emerging markets) po MSCI kriterijima, \u0161to bi je svrstalo na investicijski radar znatno ve\u0107eg broja institucionalnih investitora.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Grafikon 2. Dividendni prinosi regionalnih tr\u017ei\u0161ta (objavljene dividende u posljednjih 12 mj.)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/dividendni-prinos.png\" alt=\"Dividendni prinos\" title=\"\"><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<pre>Izvor: Bloomberg<\/pre>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Naravno, valja biti po\u0161ten i napomenuti i rizike s kojima se svakodnevno susre\u0107emo prilikom ulaganja u Rumunjsku, a ve\u0107ina ih se trenutno direktno ili indirektno ti\u010de politike. Naime, Vlada provodi izrazito ekspanzivnu fiskalnu politiku koja ima pozitivan utjecaj na stopu rasta gospodarstva, ali ujedno stvara odre\u0111ene neravnote\u017ee u vidu prora\u010dunskog deficita i deficita teku\u0107eg ra\u010duna platne bilance. Isto ima utjecaj i na blago slabljenje valute, no najve\u0107i rizik zapravo predstavljaju eventualne protumjere u obliku novih poreznih optere\u0107enja. U dugom roku va\u017eno je pratiti u kojoj mjeri \u0107e se nastaviti aktivna borba protiv korupcije te koliko \u0107e negativni demografski trendovi utjecati na potencijal rasta gospodarstva. Me\u0111utim, kao i kod svakog ulaganja valja odvagati potencijalni prinos i povezani rizik te vidjeti ima li dovoljno vrijednosti, a mi smo mi\u0161ljenja da uz kvalitetan pristup u Rumunjskoj vrijednosti ima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Slika 2. Rumunjska prema indeksu ekonomskih sloboda 2018.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/worldrank.png\" alt=\"Worldrank\" title=\"\"><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<pre>Izvor:\u00a0www.heritage.org<\/pre>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4>JEDINSTVENI PRISTUP INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENTA<\/h4>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Upravo zbog navedenih specifi\u010dnosti koje su prisutne na svakom tr\u017ei\u0161tu mi u InterCapital Asset Managementu vjerujemo da je redovna prisutnost u zemljama u koje ula\u017eemo klju\u010dna za ostvarivanje dugoro\u010dnih rezultata. Zemlje regije jo\u0161 uvijek se svrstavaju u takozvanu skupinu tr\u017ei\u0161ta u nastajanju (Frontier markets) koju \u010desto karakterizira ograni\u010dena transparentnost i slabija likvidnost, ali je i potencijal za ostvarivanje prinosa nerijetko vi\u0161i nego na razvijenim tr\u017ei\u0161tima, stoga je presudno iz prve ruke pratiti tr\u017ei\u0161ne trendove i razgovarati s menad\u017ementom kompanija u koje ula\u017eemo kako bismo najkvalitetnije mogu\u0107e modelirali njihov budu\u0107i razvoj te detektirali one koje nude najbolju vrijednost za dioni\u010dare. Upravo ovo je temelj investicijskog procesa fonda <a href=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/investicijski-fondovi\/intercapital-see-equity-a\/\">InterCapital SEE Equity<\/a>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/ezgif.com-optimize.gif\" alt=\"Ezgif.com optimize\" title=\"\"><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p class=\"disclaimer\">Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podlo\u017ean je promjenama.\u00a0Cjelovit, to\u010dan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, mo\u017eete prona\u0107i na web stranici: <a href=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/investicijski-fondovi\/\">www.icam.hr\/hr\/fondovi<\/a> gdje su dostupni i Prospekt i Klju\u010dne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mi\u0161ljenja, analize, zaklju\u010dci, prognoze i projekcije isklju\u010divo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, dr\u017eanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.\u00a0Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za \u010diju potpunost i to\u010dnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mi\u0161ljenjima ili informacijama.\u00a0Rizici povezani s ulaganjem u financijske, nov\u010dane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti obja\u0161njeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.<\/p>\n","protected":false},"featured_media":7548,"parent":0,"template":"","class_list":["post-8438","blog","type-blog","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","blog-tag-bdp","blog-tag-dionice","blog-tag-diverzifikacija","blog-tag-gospodarstvo","blog-tag-intercapital-see-equity","blog-tag-makroekonomija","blog-tag-rumunjska"],"acf":{"writer_list":[442]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog\/8438","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog"}],"about":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/blog"}],"acf:post":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/member\/442"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7548"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8438"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}