{"id":8437,"date":"2018-04-19T00:00:00","date_gmt":"2018-04-18T22:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/blog\/diverzifikacija-imovine-i-kako-to-ispravno-napraviti\/"},"modified":"2022-01-13T10:27:44","modified_gmt":"2022-01-13T09:27:44","slug":"razprsitev-premozenja-in-kako-to-pravilno-narediti","status":"publish","type":"blog","link":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/blog\/razprsitev-premozenja-in-kako-to-pravilno-narediti\/","title":{"rendered":"Razpr\u0161itev premo\u017eenja in kako to pravilno narediti"},"content":{"rendered":"

“Neka svaki \u010dovjek podijeli svoj novac na tri dijela i ulo\u017ei tre\u0107inu u zemlju, tre\u0107inu u posao, a tre\u0107inu neka zadr\u017ei uz sebe u rezervi.”
\n– Talmud, Bava Metzia 42a<\/em><\/h3>\n

 <\/p>\n

Gornji citat vrlo dobro govori o dugoj povijesti, ali i va\u017enosti dana\u0161nje teme. Prakti\u010dki od pojave pisane rije\u010di ljudi su bili svjesni rizika koji dolazi uz vlasni\u0161tvo nad imovinom te su imali i vrlo dobru ideju kako se diverzifikacijom tim rizikom mo\u017ee upravljati. Mo\u017eda pomalo iznena\u0111uju\u0107e, ali sam savjet je vrlo kvalitetan i robustan \u010dak i danas. Kako bilo, mo\u017eemo re\u0107i da se radi o vrijednom principu koji se provla\u010di kroz pitanja upravljanja imovinom i rizicima kroz stolje\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

Me\u0111utim, premda bi se s va\u017eno\u0161\u0107u diverzifikacije slo\u017eila ve\u0107ina ljudi oko nas, kako to to\u010dno napraviti je to\u010dka u kojoj se smjerovi diskusije po\u010dinju mno\u017eiti. Krenimo zato redom. Prije svega korisno je vidjeti treba li diverzifikaciju raditi na razini pojedinih vrijednosnica \u2013 kao \u0161to su dionice ili obveznice pojedine kompanije, nekretnine u nekom gradu i sl. \u2013 ili se pak fokusirati na instrumente koji takve vrijednosnice grupiraju (npr. investicijski fondovi).<\/p>\n

 <\/p>\n

Diverzifikacija i pojedine vrijednosnice<\/h4>\n

 <\/p>\n

Pogledajmo najprije \u0161to se doga\u0111a na razini pojedinih vrijednosnica. Najjednostavniji na\u010din da provjerimo u\u010dinke \u00a0diverzifikacije je da dodajemo jednu po jednu vrijednosnicu u na\u0161 zami\u0161ljeni portfelj i pri svakom dodavanju mjerimo razinu rizi\u010dnosti portfelja (kao uvrije\u017eena statisti\u010dka mjera razine rizi\u010dnosti financijske imovine koristi se volatilnost obi\u010dno mjerena varijancom ili standardnom devijacijom njezinih povrata). Dobar primjer za taj eksperiment su dionice. Portfelj \u0107e imati najvi\u0161u rizi\u010dnost kada se sastoji od samo jedne dionice. Za\u0161to? Zato \u0161to ako kompaniji koja stoji iza te dionice poslovanje krene u lo\u0161em smjeru, investitor \u0107e to osjetiti u potpunosti. No, dodavanjem svake sljede\u0107e dionice portfelju rizi\u010dnost istog pada jer se utjecaj lo\u0161eg poslovanja jedne kompanije time automatski smanjuje. Ali, postavlja se bitno pitanje; do koje se mjere na taj na\u010din mo\u017ee smanjiti rizi\u010dnost portfelja? \u010cak do 0? Na \u017ealost, naravno da ne. Klju\u010dno je tu primijetiti da dodavanjem svake sljede\u0107e dionice rizi\u010dnost pada, ali sve manjim koracima. Dapa\u010de, u nekom trenu se taj pad gotovo u potpunosti zaustavlja. Brojna istra\u017eivanja su pokazala da se ve\u0107 s 20-ak dionica u portfelju \u010desto dose\u017ee maksimalni prakti\u010dni efekt diverzifikacije, te da u ve\u0107ini slu\u010dajeva ta brojka iznosi 30. Vi\u0161e od toga jednostavno nema previ\u0161e smisla, ako zbog ni\u010deg, onda zbog transakcijskih tro\u0161kova<\/p>\n

 <\/p>\n

Sada znamo kolikim se brojem dionica posti\u017ee maksimalan u\u010dinak, ali na kojoj to\u010dno razini? Tu stvari pak postaju malo slo\u017eenije tehni\u010dke prirode, ali pojednostavljeno se mo\u017ee re\u0107i ovako; razina na kojoj se u\u010dinci diverzifikacije dodavanjem pojedinih dionica zaustavljaju zove se sistematski rizik. To je rizik svojstven kompletnom tr\u017ei\u0161tu o kojem se radi, primjerice dioni\u010dkom. Taj rizik dakle nije diverzifikabilan i trajno je vezan uz tu vrstu imovine. Sve ono pak iznad te razine rizi\u010dnosti naziva se nesistematski rizik i svojstven je riziku pojedine dionice. Taj je rizik mogu\u0107e u potpunosti otkloniti diverzifikacijom kako je to prikazano na grafikonu br. 1. Dakle, dodavanjem dionica rje\u0161avamo se nepotrebnih rizika, a ne gubimo na o\u010dekivanom prinosu. Skoro kao famozni ‘free lunch’<\/em>.<\/p>\n

 <\/p>\n

Slika 1: Koristi diverzifikacije dodavanjem pojedinih dionica u portfelj.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"Koristi<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: InterCapital<\/pre>\n
 <\/p>\n
Sre\u0107om, grupe tako preddiverzificiranih portfelja, ili kako se u praksi zovu \u2013 klasa imovine, su danas svima lako dostupne i to putem investicijskih fondova. Oni su u tom smislu uistinu vrlo efikasan instrument i investitorima uvelike olak\u0161avaju posao. No, pri njihovom odabiru ipak treba biti pa\u017eljiv i voditi ra\u010duna da klase imovine budu neovisne jedna od druge, da imaju jasan pozitivan doprinos u smislu prinosa portfelja, da su homogene, tj. da se sastoje od me\u0111usobno sli\u010dnih vrijednosnica i da su likvidne. Dobri primjeri su dionice razvijenih tr\u017ei\u0161ta, dr\u017eavne obveznice, dionice malih kompanija i sl. Fondovi koji danas predstavljaju tako definirane klase imovine su naj\u010de\u0161\u0107e pasivni (ETF) fondovi, no ni aktivni nisu a priori isklju\u010deni iz ovog skupa.<\/p>\n
 <\/p>\n
Me\u0111utim, i tu se javlja pitanje optimalnog odabira fondova \u2013 koji fondovi i u kojim kombinacijama nam mogu isporu\u010diti o\u010dekivani prinos, ali uz \u0161to manje rizika?<\/p>\n
 <\/p>\n
Moderna teorija portfelja<\/h4>\n
 <\/p>\n
I ovdje postoji prili\u010dno efikasno rje\u0161enje. Odgovor je jo\u0161 1952. g. dao tada 25-godi\u0161nji g. Harry Markowitz svojom danas slavnom Modernom teorijom portfelja. Bit njegovog rada mo\u017ee se svesti na prakti\u010dan alat koji svakome mo\u017ee predlo\u017eiti optimalnu kombinaciju fondova koji \u0107e za \u017eeljenu razinu prinosa imati najmanju mogu\u0107u rizi\u010dnost. Vrijedi i obrnuto; za svaku razinu rizi\u010dnosti metoda \u0107e dati kombinaciju fondova koji bi trebali donijeti najvi\u0161i mogu\u0107i prinos. Dakle, dosta prakti\u010dna stvar. Za ovaj rad je Markowitz 1990. g. dobio i najvi\u0161e priznanje ekonomske znanosti \u2013 Nobelovu nagradu.<\/p>\n
 <\/p>\n
Kao dobar primjer primjene ove teorije u praksi se \u010desto navodi onaj zaklade sveu\u010dili\u0161ta Yale. Ista slu\u017ei sveu\u010dili\u0161tu za financiranje svojih studija i aktivnosti te je stoga prili\u010dno va\u017eno da se mogu generirati \u010dim vi\u0161i prinosi uz \u0161to manju volatilnost. Koriste\u0107i se metodama moderne teorije portfelja te investiranjem u dosta \u0161irok skup klasa imovine, uspjeli su ostvariti prinose vi\u0161e od ameri\u010dkog S&P 500 indeksa uz manju volatilnost, premda su dominantno izlo\u017eeni upravo ameri\u010dkom gospodarstvu (Graf 1). Dakle, radi se o uistinu mo\u0107nom pristupu investiranju.<\/p>\n
 <\/p>\n
Graf 1: Yale University Endowment vs S&P 500<\/p>\n
 <\/p>\n
\"Yale<\/p>\n
 <\/p>\n
Izvor: Bloomberg, Yale UE Updates<\/pre>\n
 <\/p>\n
Kao dodatni primjer uzeli smo jo\u0161 10 dobro diverzificiranih fondova vode\u0107eg globalnog fond managera i poku\u0161ali dobiti bolje prinose za razinu rizi\u010dnosti svakog od tih fondova, ali koriste\u0107i se kombinacijama samo tih istih fondova. Rezultat je pokazao da su bolji prinosi uistinu mogu\u0107i. Na grafu se vidi da prinosi fondova (sive to\u010dke) u pravilu zaostaju za prinosom optimalne kombinacije tih istih fondova (crvene to\u010dke) za gotovo svaku zadanu razinu rizi\u010dnosti. Dakle, i na ovoj razini diverzifikacija ima efekt smanjenja rizi\u010dnosti investirane imovine.<\/p>\n
 <\/p>\n
Graf 2:Usporedba fondova i optimalnih portfelja fondova.<\/p>\n
 <\/p>\n
\"Usporedba<\/p>\n
 <\/p>\n
Izvor: Optifin asset allocation app<\/pre>\n
 <\/p>\n
Potrebno je jo\u0161 samo napomenuti da fondova u optimalnim portfeljima nikada nema previ\u0161e \u2013 obi\u010dno 5-10 po portfelju. Dakle, ni u ovom slu\u010daju nema smisla pretjerivati s diverzifikacijom budu\u0107i da efekti smanjenja rizika i tu opadaju s rastom broja elementa, a s druge strane tro\u0161kovi rastu.<\/p>\n
 <\/p>\n
Na kraju ovog pregleda mo\u017eemo re\u0107i da o diverzifikaciji svakako treba voditi ra\u010duna. Ona je klju\u010dan korak svakog investicijskog procesa budu\u0107i da ima efekt eliminacije nepotrebnih rizika. Danas znamo da se na razini pojedinih vrijednosnica najbolji u\u010dinci eliminacije rizika posti\u017eu formiranjem portfelja od 20-30 vrijednosnica, \u0161to vrlo u\u010dinkovito rade investicijski fondovi. Na razini klasa imovine se isto tako mo\u017ee dodatno eliminirati nepotrebne rizike upotrebom optimizacije portfelja kako je to pokazao Harry Markowitz. Zaklju\u010dno, ispravnom diverzifikacijom investitori dobivaju portfelje atraktivnih prinosa bez suvi\u0161nih rizika. Za takve, protekom vremena dokazane principe, ne smije biti sumnje da ih i danas treba ozbiljno uzimati u obzir.<\/p>\n
InterCapital Asset Management upravlja s \u010ditavim rasponom
\ninvesticijsklih fondova od konzervativnijih prema manje konzervativnim
\nfondovima:<\/p>\n
 <\/p>\n
InterCapital Bond obvezni\u010dki fond<\/a><\/p>\n
 <\/p>\n
InterCapital Global Bond obvezni\u010dki fond<\/a><\/p>\n
 <\/p>\n
InterCapital Dollar Bond obvezni\u010dki fond<\/a><\/p>\n
 <\/p>\n
InterCapital Income Plus poseban fond<\/a><\/p>\n
 <\/p>\n
InterCapital Balanced mje\u0161oviti fond<\/a><\/p>\n
 <\/p>\n
InterCapital SEE Equity dioni\u010dki fond<\/a><\/p>\n
 <\/p>\n
InterCapital Global Equity dioni\u010dki fond<\/a><\/p>\n
 <\/p>\n
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podlo\u017ean je promjenama.\u00a0Cjelovit, to\u010dan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, mo\u017eete prona\u0107i na web stranici: www.icam.hr\/hr\/fondovi<\/a> gdje su dostupni i Prospekt i Klju\u010dne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mi\u0161ljenja, analize, zaklju\u010dci, prognoze i projekcije isklju\u010divo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, dr\u017eanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.\u00a0Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za \u010diju potpunost i to\u010dnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mi\u0161ljenjima ili informacijama.\u00a0Rizici povezani s ulaganjem u financijske, nov\u010dane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti obja\u0161njeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.<\/p>\n","protected":false},"featured_media":7556,"parent":0,"template":"","class_list":["post-8437","blog","type-blog","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","blog-tag-dionice","blog-tag-diverzifikacija","blog-tag-etf","blog-tag-investicijski-portfelj","blog-tag-prinos","blog-tag-rizik","blog-tag-teorija-portfelja"],"acf":{"writer_list":[2206]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog\/8437","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog"}],"about":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/blog"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7556"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8437"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}