![\"Kretanje](\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/kretanje-deficita-u-razdoblju-od-2002-do-2017-godine.png\" "\\"\\"")
<\/p>\nSukladno na\u0161oj filozofiji aktivnog investitora, u svibnju smo sudjelovali na investicijskoj konferenciji u Ateni gdje smo se sastali s menad\u017ementom nekolicine gr\u010dkih kompanija. Iako nemamo zna\u010dajne investicije u Gr\u010dkoj, aktivno pratimo tr\u017ei\u0161te i potencijalne investicijske prilike. U ovom tekstu poku\u0161ati \u0107emo ukratko opisati gr\u010dku ekonomiju, njenu modernu povijest te njezino tr\u017ei\u0161te kapitala.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Gr\u010dka je tijekom svoje novije povijesti (19. st. do danas) bankrotirala pet puta i ukupno je u bankrotu provela 50% vremena svoje neovisnosti. Prvi puta se to dogodilo 1826. tokom rata za neovisnost od Otomanskog carstva na kredite s kojima su financirali rat. Osim toga 1843. i 1860. godine bankrotirali su na kredite dane od Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Rusije koji su bili namijenjeni razvijanju gospodarstva. Nakon tih doga\u0111anja Gr\u010dka nije bila prisutna na me\u0111unarodnim tr\u017ei\u0161tima kapitala sve do kraja 19. stolje\u0107a kada joj se tr\u017ei\u0161te kapitala opet otvorilo. Slijedilo je razdoblje neodgovornog zadu\u017eivanja koje je rezultiralo jo\u0161 jednim bankrotom 1894. godine. Zadnji u nizu bankrota dogodio se 1932. godine nakon velike depresije i trajao je sve do 1964. godine. U periodu od 1950. do 1973., znanom kao \u201eGr\u010dko ekonomsko \u010dudo\u201c, gr\u010dka ekonomija je rasla u prosjeku 7.7% godi\u0161nje. Rast je prije svega bio omogu\u0107en zajmovima i kreditima u sklopu \u201eMarshallovog plana\u201c kao i privla\u010denjem investicija te razvojem turizma koji je za sobom povukao i zna\u010dajne infrastrukturne projekte.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Gr\u010dka je 2001. u\u0161la u eurozonu i prihvatila Euro kao svoju valutu. Kao jedan od glavnih uvjeta za ulazak u eurozonu je razina deficita kao postotak BDP-a koja ne smije prelaziti 3%. Kasnijom revizijom utvr\u0111eno je kako je Gr\u010dka la\u017eirala podatke i da je deficit bio ve\u0107i od dozvoljene razine (pogledajte Graf 1). \u010clanstvo u eurozoni osiguralo je Gr\u010dkoj znatno povoljnije uvjete financiranja. Potaknuta tom \u010dinjenicom, Gr\u010dka se krenula zna\u010dajno zadu\u017eivati \u0161to je u kombinaciji sa neodgovornom fiskalnom politikom, izbjegavanjem pla\u0107anja poreza i globalnom krizom 2008. rezultiralo te\u0161kom recesijom. BDP je od 2008. pao za \u010dak 25%. Prvi paket pomo\u0107i osiguran od takozvane \u201eTrojka-e\u201c koju \u010dine MMF, Europska sredi\u0161nja banka i Europska komisija sti\u017ee 2010. Drugi program pomo\u0107i lansiran je 2012. i zavr\u0161en 2015. te je bio financiran od strane Europskog fonda za financijsku stabilnost. Trenutno je na snazi tre\u0107i i vjerojatno zadnji program pomo\u0107i koji je gr\u010dka vlada zatra\u017eila u ljeto 2015. kako bi servisirala svoje obveze i osigurala stabilnost financijskog sustava. Planirano trajanje programa je do kolovoza ove godine. Svaki program pomo\u0107i donio je neke mjere \u0161tednje (\u201eausteritiy measures\u201c) i reforme. Fokus tih mjera stavljen je na fiskalnu konsolidaciju putem pove\u0107anja stopa poreza i uspje\u0161nosti prikupljanja istih, rezanja tro\u0161kova javne uprave, smanjenja javne potro\u0161nje i raznih povlastica te privatizacije javnih poduze\u0107a.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Danas je Gr\u010dka 48. najve\u0107a ekonomija svijeta s BDP-om od 194 milijarde dolara (2017.). \u010cak 80% BDP-a \u010dine usluge i uslu\u017ene djelatnosti, dok na industriju otpada 16%. Najve\u0107i problemi gospodarstva su velika nezaposlenost, spora i neefikasna birokracija, izbjegavanje poreza, korupcija te slaba globalna konkurentnost. Kao i Hrvatska, Gr\u010dka tako\u0111er veliki dio BDP-a (oko 20%) ostvaruje od turizma. Gr\u010dka ima dugu tradiciju u prijevozu brodovima stoga ne \u010dudi da \u010dak 15% svjetske tona\u017ee otpada na gr\u010dku flotu dok je u broju brodova \u010detvrta na svijetu iza Kine, Japana i Njema\u010dke.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Tamo\u0161nje tr\u017ei\u0161te kapitala zna\u010dajno je naprednije od onih u u\u017eoj regiji, \u0161to se prije svega vidi u ve\u0107oj likvidnosti, razli\u010ditim instrumentima poput izvedenica te \u0161irokoj bazi investitora. Tr\u017ei\u0161te prema MSCI klasifikaciji spada me\u0111u tr\u017ei\u0161ta u razvoju (emerging markets), iako je jedno vrijeme bilo svrstano me\u0111u razvijena tr\u017ei\u0161ta (developed markets). Ne\u0161to vi\u0161e od 20% indeksa \u010dine banke koje su kroz ovo te\u0161ko razdoblje izgubile zna\u010dajni dio tr\u017ei\u0161ne kapitalizacije. Na grafu ispod mo\u017eete vidjeti kretanje gr\u010dkog indeksa banaka i gr\u010dkog indeksa od 2001. godine. Zadnje su vijesti dodu\u0161e pozitivne za taj sektor. Rezultati posljednjeg stres testa pokazuju da banke ne bi trebale dokapitalizaciju u najgorem scenariju. Trend pada lo\u0161ih kredita (NPL-ova) u sustavu se nastavlja \u0161to bi trebalo biti pozitivno za daljnje kreditiranje. Oko 11% indeksa \u010dini sektor hrane i pi\u0107a gdje je najve\u0107a kompanija Coca-Cola Hellenic koja je ujedno i najzastupljenija dionica u indeksu s 10,8% udjela. Telekom operater Hellenic Telecommunications je druga najzastupljenija kompanija sa 9,4% i predstavlja telekomunikacijski sektor u indeksu. Nadalje, \u010detvrti najzastupljeniji sektor su kapitalna dobra sa 9,0%, a nakon njega je sektor materijala sa 8,5%. Kompanije koje su pre\u017eivjele ovu dugogodi\u0161nju krizu generalno su dobro vo\u0111ene i imaju zdrave bilance te su u velikoj mjeri fokusirane na izvoz \u0161to ih \u010dini relativno otpornima na stanje gr\u010dkog gospodarstva.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
![\"Kretanje](\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/kretanje-indeksa-grkog-dionikog-trita-ase-i-indeksa-grkih-banaka-asedtr.png\" "\\"\\"")
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Mo\u017eemo zaklju\u010diti da je Gr\u010dka tek na po\u010detku oporavka koji \u0107e velikim djelom ovisiti o reformama i prilagodbama koje ista tek treba napraviti da bi se vratila na ve\u0107e odr\u017eive stope rasta. S jedne strane Gr\u010dka ima teret golemog duga od oko 180% BDP-a koji je dan (financiran) od strane EU i MMF-a na dugi rok po relativno niskim kamatnim stopama. S druge strane Gr\u010dka o\u010dekuje izlazak iz tre\u0107eg programa paketa pomo\u0107i s bitno boljim fiskalnim pokazateljima nakon godina napora da se provedu strukturne reforme te osigura financijska stabilnost sustava. Dosada\u0161nje mjere \u0161tednje i fiskalne konsolidacije urodile su plodom. Ve\u0107ina ekonomskih indikatora bilje\u017ei vi\u0161egodi\u0161nje pobolj\u0161anje. Gr\u010dka tako ostvaruje bud\u017eetski suficit (vidljivo na Grafu 1), BDP bilje\u017ei stope rasta (Graf 3), a nezaposlenost je pala sa najve\u0107e razine od 28% sredinom 2013. na trenutnih oko 20%. Indeksi raspolo\u017eenja rastu u posljednje 3 godine, turizam se ubrzano oporavlja u posljednjih 5 godina te je u 2017. ostvaren rast dolazaka turista od 9.7%, a o\u010dekuje se i nastavak istog trenda koji \u0107e dodatno osna\u017eiti gospodarstvo. Osim toga Gr\u010dka se vratila i na me\u0111unarodno tr\u017ei\u0161te kapitala pro\u0161le godine nakon 3 godine izbivanja dok je prinos na obveznice u padu \u0161to ukazuje na ve\u0107e povjerenje investitora u kreditnu sposobnost zemlju (Graf 4).<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
![\"Stopa](\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/stopa-rasta-bdp-a.png\" "\\"\\"")
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
![\"Kretanje](\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/kretanje-prinosa-na-desetogodinje-grke-obveznice-u-postocima.png\" "\\"\\"")
<\/p>\n
<\/p>\n
U svakom slu\u010daju \u010dini se da u Gr\u010dkoj postoji potencijal daljnjeg oporavka ekonomske aktivnosti koji bi trebao biti potpora dioni\u010dkom tr\u017ei\u0161tu i njenim glavnim sastavnicama koje su u posljednjih desetak godina pre\u017eivjele i pokazale otpornost u uvjetima te\u0161ke recesije. Uz o\u010dekivani nastavak pozitivnih kretanja i dalje \u0107emo pomno pratiti ovo tr\u017ei\u0161te i njegove prilike.<\/p>\n
<\/p>\n
![\"Slika](\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/slika-grcka.jpg\" "\\"\\"")
<\/p>\n
<\/p>\n
InterCapital Asset Management upravlja s \u010ditavim rasponom
\ninvesticijsklih fondova od konzervativnijih prema manje konzervativnim
\nfondovima:<\/p>\n
<\/p>\n
InterCapital Bond obvezni\u010dki fond<\/a><\/p>\n <\/p>\n InterCapital Global Bond obvezni\u010dki fond<\/a><\/p>\n <\/p>\n InterCapital Dollar Bond obvezni\u010dki fond<\/a><\/p>\n <\/p>\n InterCapital Income Plus poseban fond<\/a><\/p>\n <\/p>\n InterCapital Balanced mje\u0161oviti fond<\/a><\/p>\n <\/p>\n InterCapital SEE Equity dioni\u010dki fond<\/a><\/p>\n <\/p>\n InterCapital Global Equity dioni\u010dki fond<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podlo\u017ean je promjenama.\u00a0Cjelovit, to\u010dan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, mo\u017eete prona\u0107i na web stranici: www.icam.hr\/hr\/fondovi<\/a> gdje su dostupni i Prospekt i Klju\u010dne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mi\u0161ljenja, analize, zaklju\u010dci, prognoze i projekcije isklju\u010divo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, dr\u017eanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.\u00a0Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za \u010diju potpunost i to\u010dnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mi\u0161ljenjima ili informacijama.\u00a0Rizici povezani s ulaganjem u financijske, nov\u010dane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti obja\u0161njeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.<\/p>\n","protected":false},"featured_media":7580,"parent":0,"template":"","class_list":["post-8432","blog","type-blog","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","blog-tag-bdp","blog-tag-dionice","blog-tag-gospodarstvo","blog-tag-grcka","blog-tag-makroekonomija","blog-tag-obveznice","blog-tag-prinos"],"acf":{"writer_list":[2202]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog\/8432","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog"}],"about":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/blog"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7580"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8432"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}