{"id":8423,"date":"2018-09-20T00:00:00","date_gmt":"2018-09-19T22:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/blog\/rumunjska-zemlja-robustnog-rasta-i-brzo-stvorenih-neravnoteza\/"},"modified":"2022-01-13T09:53:12","modified_gmt":"2022-01-13T08:53:12","slug":"romunija-drzava-robustne-rasti-in-hitro-ustvarjenih-neravnovesij","status":"publish","type":"blog","link":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/blog\/romunija-drzava-robustne-rasti-in-hitro-ustvarjenih-neravnovesij\/","title":{"rendered":"Romunija: dr\u017eava robustne rasti in hitro ustvarjenih neravnovesij"},"content":{"rendered":"

S obzirom da aktivno ula\u017eemo u Rumunjskoj nedavno smo, izme\u0111u ostalog, posjetili nekoliko rumunjskih makroekonomskih analiti\u010dara koji su s nama podijelili svoje recentne poglede na rumunjsku ekonomiju i politi\u010dko okru\u017eje. Ovo su na\u0161i trenutni dojmovi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Robustan rast i visok daljnji potencijal rasta<\/h4>\n

 <\/p>\n

Ve\u0107 je i \u0161iroj javnosti poznato da je u posljednjih nekoliko godina Rumunjska jedna od najbr\u017ee rastu\u0107ih ekonomija kako u regiji tako i u Europi. Rumunjska je u posljednjih pet godina rasla po prosje\u010dnoj stopi od oko 4,5%, rast je kulminaciju do\u017eivio u 2017. sa stopom od gotovo 7%. U 2018. do\u0107i \u0107e do usporavanja i rast BDP-a \u0107e, kako se sad \u010dini, biti oko 4%. Analiti\u010dari se vi\u0161e-manje sla\u017eu da \u0107e u budu\u0107im godinama rast usporiti prema stopama od 3 – 3,5%, ali isto tako prevladava mi\u0161ljenje da se te stope, koliko je god to nezahvalno re\u0107i, poklapaju s potencijalnom, tj. dugoro\u010dno odr\u017eivom stopom rasta ekonomije. Osim toga, nezaposlenost je vrlo niska (na oko 5%) za standarde ne samo regije, nego i Europske Unije, a inflacijski pritisci jenjavaju i inflacija se vra\u0107a prema 3 – 3,5%, odnosno unutar ciljanih razina centralne banke. Pogledom na tri najbitnije makroekonomske varijable reklo bi se da se radi o idealnom makroekonomskom okru\u017eju. I stvarno u tom dijelu moramo biti zadovoljni.<\/p>\n

 <\/p>\n

Grafikon 1. Kretanje BDP-a, inflacije i nezaposlenosti u razdoblju 2013.-2018.<\/h5>\n

 <\/p>\n

\"Kretanje<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: Focus Economics, BCR Research\r\n<\/pre>\n
 <\/p>\n
Stvorene neravnote\u017ee<\/h4>\n
 <\/p>\n
Ipak takav rast nije rezultat isklju\u010divo pozitivnih ekonomskih i dru\u0161tvenih kretanja. Velik dio tog rasta stvoren je kroz ekspanzivnu fiskalnu politiku koja se pretvorila u populisti\u010dku no\u0107nu moru. Tako su pla\u0107e u javnom sektoru u posljednjih pet godina rasle realnim stopama od oko 15-20% godi\u0161nje, tj. gotovo udvostru\u010dile u istom periodu. Iako je dio tog rasta mo\u017eda neutraliziran porastom te\u010daja i produktivnosti te\u0161ko je argumentirati da je produktivnost javnog sektora rasla sli\u010dnim stopama, naro\u010dito kad se uzme u obzir da su pla\u0107e u privatnom sektoru u prosjeku oko 30% ni\u017ee od onih u javnom sektoru. Istovremeno, u vi\u0161e navrata\u00a0 PDV se smanjio za 5%, a porezna evazija, \u010ditaj korupcija i administrativna nesposobnost,\u00a0 je vrlo visoka i zapanjuje podatak da se u Rumunjskoj ne skupi 37% o\u010dekivanog PDV-a. Rezultat takve fiskalne politike je da se u uvjetima visokog rasta i \u201epune zaposlenosti\u201c djeluje inflacijski i procikli\u010dki, odnosno suprotno onome \u0161to bi vas u\u010dili u \u0161koli, stvara se deficit umjesto suficita koji bi poslu\u017eio kao \u201estabilizator\u201c u nekoj novoj krizi. Deficit se za sada odr\u017eava na ne\u0161to ni\u017eim razinama od 3% BDP-a \u0161to je dovoljno da Rumunjska ne u\u0111e u \u201eProceduru prekomjernog deficita\u201c u kojoj bi Europska komisija imala mehanizme da prisili vladu na uspostavljanje bud\u017eetske ravnote\u017ee. Na\u017ealost rumunjska vlast nije zainteresirana ispravljati takve neravnote\u017ee jednostavnim smanjenjem rasta rashoda, nego se za sada bori rukama i nogama da kroz razne \u201emjere\u201c namakne jo\u0161 prihoda. Neka od genijalnih rje\u0161enja su smanjenje javnih infrastrukturnih investicija, a time i kori\u0161tenja EU fondova, izvla\u010denje 90% dobiti iz poduze\u0107a s ve\u0107inskim javnim vlasni\u0161tvom, govori se i o ukidanju drugog mirovinskog stupa, odga\u0111aju se bilo kakve strukturne reforme. Zvu\u010di poznato, zar ne?<\/p>\n
 <\/p>\n
Osim toga, pove\u0107ana osobna potro\u0161nja ubrzava uvoz, \u0161to uz gubitak konkurentnosti u pojedinim dijelovima robne razmjene s inozemstvom (poljoprivreda), dovodi i do deficita platne bilance (ve\u0107eg uvoza od izvoza). Dvostruki deficit (deficit dr\u017eavnog prora\u010duna i deficit platne bilance) je signal ranjivosti zemlje, naro\u010dito one u razvoju, na krizu.<\/p>\n
 <\/p>\n
Za sve je kriva politika<\/h4>\n
 <\/p>\n
Za\u0161to rumunjska vlada inzistira na provedbi dodatnih obe\u0107anja pove\u0107anja pla\u0107a, penzija i socijalnih davanja iz prora\u010duna i pritom pove\u0107ava ranjivost na budu\u0107e krize i na neki na\u010din umanjuju izglede ve\u0107eg i stabilnijeg srednjoro\u010dnog i dugoro\u010dnog rasta? Odgovor je jednostavan: \u017eele kupiti ostanak na vlasti. Izgleda da su vladaju\u0107a stranka PSD i njezin predsjednik Dragnea (koji je ve\u0107 nepravomo\u0107no osu\u0111en za zloporabu polo\u017eaja) posebno motivirani za ostanak na vlasti kako bi provukli promjene kaznenog zakona i antikorupcijske legislative u Rumunjskoj te umanjili izglede za progon u korupcijskim optu\u017enicama i dekriminalizirali ve\u0107 osu\u0111ene strana\u010dke kolege. Korupcija je u Rumunjskoj veliki biznis.<\/p>\n
 <\/p>\n
Unato\u010d svemu optimisti\u010dni smo<\/h4>\n
 <\/p>\n
U Rumunjskoj nismo \u010duli ni\u0161ta posebno novo i za sad se ponavlja pri\u010da o perspektivnoj ekonomiji s robusnim rastom i relativno slabim institucijama i niskim kapacitetom dr\u017eavne administracije. Ipak i dalje smo optimisti\u010dni. Dojam analiti\u010dara je da smo na vrhuncu politi\u010dke nestabilnosti i da bi odavde stvari u politi\u010dkom smislu trebale biti ne\u0161to bolje. Vladaju\u0107a stranka unato\u010d svemu gubi popularnost, a njezin predsjednik ima iznimno malu potporu javnosti. Unutar stranke ugledni \u010dlanovi pozivaju Dragneu na odstupanje, opozicija je sve ja\u010da i konkretnija, javnost je uz jaku kampanju mirovinskih fondova stala u obranu svoje \u0161tednje u drugom stupu, pritisak EU je sve ve\u0107i, svi shva\u0107aju da realno nema novca za provedbu nekih populisti\u010dkih ideja.<\/p>\n
 <\/p>\n
Osim toga, stvorene neravnote\u017ee se jo\u0161 mogu relativno lako ispraviti. Kad rastete nominalnim stopa od npr. 7% (4% realni rast, 3% inflacija) uz stvaranje sli\u010dnih nov\u010danih deficita kao prethodnih godina metrika deficita (prora\u010dunski deficit\/BDP) i dr\u017eavnog duga (dug\/BDP) mogu vam izgledati bolje, tj. ispada da u odnosu na veli\u010dinu ekonomije imate manji bud\u017eetski deficit i dug. Istina je da je rumunjski prora\u010dun na rashodovnoj strani postao nefleksibilan jer se ve\u0107inom sastoji od rigidnih stavki kao \u0161to su pla\u0107e, penzije i socijalna davanja pa se deficit bud\u017eeta mo\u017ee brzo produbiti u mogu\u0107oj krizi. S druge strane s oko 35% duga u odnosu na BDP Rumunjska je jedna od najmanje zadu\u017eenih zemalja na svijetu. Dr\u017eavni prora\u010dun od 26% BDP-a, \u0161to je velikim dijelom rezultat porezne evazije, prakti\u010dki je najmanji u Europi i velik je prostor za pove\u0107anje prihodovne strane samo kroz bolje prikupljanje poreza.<\/p>\n
 <\/p>\n
Isto tako deficit teku\u0107eg ra\u010duna platne bilance je trenutno pokriven priljevom iz EU fondova i FDI-em koji se prete\u017eno sastoji od zadr\u017eanih dobiti inozemnih kompanija koje djeluju u Rumunjskoj i ne prijeti neki ve\u0107i odljev stranog kapitala jer je FDI ionako na niskoj razini,. Gra\u0111anstvo i banke tako\u0111er nisu zadu\u017eene za razliku od 2008. godine. Drugim rije\u010dima, Rumunjska je puno otpornija na neku budu\u0107u krizu nego \u0161to je to bilo 2008. godine.<\/p>\n
 <\/p>\n
Grafikon 2. Kretanje omjera cijene i o\u010dekivane zarade (FWD P\/E ratio) rumunjskog dioni\u010dkog indeksa BET-a i MSCI Emerging market indeksa za razdoblje 2010.-2018.<\/h5>\n
 <\/p>\n
\"Kretanje<\/p>\n
 <\/p>\n
Gdje su prilike?<\/h4>\n
 <\/p>\n
Prilike su prije svega na dioni\u010dkom tr\u017ei\u0161tu. Rumunjske dionice su u usporedbi s drugim sli\u010dnim tr\u017ei\u0161tima vrlo jeftine tj. zarade kompanija i dividende u odnosu na cijene relativno visoke. Te\u010daj bi po na\u0161em mi\u0161ljenju trebao deprecirati 1-2% zbog spomenutog deficita teku\u0107eg ra\u010duna platne bilance, ali sve u svemu centralna banka i dalje radi dobar posao i mislimo da \u0107e Lei biti vrlo stabilan. S druge strane \u010dini se da lokalne rumunjske dr\u017eavne obveznice o\u010dekuje daljnji lagani pad zbog zgusnutog rasporeda izdavanja (velike ponude) prema kraju godine dok dr\u017eavne obveznice izdane na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu odra\u017eavaju fer vrijednost.<\/p>\n
 <\/p>\n
InterCapital Asset Management upravlja s \u010ditavim rasponom
\ninvesticijsklih fondova od konzervativnijih prema manje konzervativnim
\nfondovima:<\/p>\n
 <\/p>\n
 <\/p>\n
InterCapital Bond obvezni\u010dki fond<\/a><\/p>\n
 <\/p>\n
InterCapital Global Bond obvezni\u010dki fond<\/a><\/p>\n
 <\/p>\n
InterCapital Dollar Bond obvezni\u010dki fond<\/a><\/p>\n
 <\/p>\n
InterCapital Income Plus poseban fond<\/a><\/p>\n
 <\/p>\n
InterCapital Balanced mje\u0161oviti fond<\/a><\/p>\n
 <\/p>\n
InterCapital SEE Equity dioni\u010dki fond<\/a><\/p>\n
 <\/p>\n
InterCapital Global Equity dioni\u010dki fond<\/a><\/p>\n
 <\/p>\n
 <\/p>\n
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podlo\u017ean je promjenama.\u00a0Cjelovit, to\u010dan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, mo\u017eete prona\u0107i na web stranici: www.icam.hr\/hr\/fondovi<\/a> gdje su dostupni i Prospekt i Klju\u010dne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mi\u0161ljenja, analize, zaklju\u010dci, prognoze i projekcije isklju\u010divo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, dr\u017eanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.\u00a0Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za \u010diju potpunost i to\u010dnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mi\u0161ljenjima ili informacijama.\u00a0Rizici povezani s ulaganjem u financijske, nov\u010dane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti obja\u0161njeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.<\/p>\n","protected":false},"featured_media":7612,"parent":0,"template":"","class_list":["post-8423","blog","type-blog","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","blog-tag-bdp","blog-tag-dionice","blog-tag-gospodarstvo","blog-tag-inflacija","blog-tag-makroekonomija","blog-tag-nezaposlenost","blog-tag-rumunjska"],"acf":{"writer_list":[439]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog\/8423","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog"}],"about":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/blog"}],"acf:post":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/member\/439"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7612"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8423"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}