Postepena najavljena normalizacija kamatnih stopa u Eurozoni je uslijed usporavanja ekonomskog rasta, odnosno pove\u0107anog rizika od recesije ostavljena za neka budu\u0107a, \u201esretnija\u201c vremena. Investitori su suo\u010deni s prolongiranim niskim povratima na kapital poglavito kroz tradicionalne oblike \u0161tednje poput bankarskog depozita, ali i investiranja u instrumente s fiksnim prinosima, odnosno obveznice. Kao \u0161to znamo, stanje prolongirano niskih kamatnih stopa odra\u017eava se na investicijske klase poput\u00a0 spomenutih obveznica i dionica, ali i alternativnih oblika \u0161tednje kao \u0161to su nekretnine, plemeniti metali pa i u zadnje vrijeme popularne kriptovalute.<\/p>\n
<\/p>\n
Ovaj blog \u0107e ipak biti posve\u0107en klasi\u010dnoj investicijskoj temi, a to su dionice, i to one s visokim dividendnim prinosom kao jednom obliku \u0161tednje koja dugoro\u010dno mo\u017ee biti superiornija u odnosu na druge alternative. \u00a0U razvijenim zemljama uobi\u010dajena je investicijska strategija investiranje u dionice, odnosno kompanije koje ispla\u0107uju stabilne dividende te reinvestiranje istih u kupnju novih, odnosno dodatnih dividendnih dionica (sli\u010dna filozofija kao i kod reinvestiranja kupona kod obveznica te \u00a0vremenom dolazi do efekta ukama\u0107ivanja). Uglavnom je pravilo da su kompanije koje konzistentno ispla\u0107uju dividende zrele i financijski stabilne te generiraju dovoljno nov\u010danog toka iz operativnog poslovanja za daljnje investiranje u vlastito poslovanje, ali i isplatu zna\u010dajnog dijela svojim dioni\u010darima. Dodatno, takve kompanije su manje volatilne u usporedbi sa \u0161irim dioni\u010dkim tr\u017ei\u0161tem te u tom smislu nalikuju investiciji u obveznice.<\/p>\n
<\/p>\n
Me\u0111utim, investiranje u dividendne dionice nosi sa sobom zna\u010dajne rizike kojih investitori trebaju biti svjesni prije nego \u0161to se upuste u isto. Jedna od naj\u010de\u0161\u0107ih gre\u0161aka je odabir dionice isklju\u010divo po kriteriju visine dividende koju kompanija trenutno ispla\u0107uje, odnosno visini dividendnog prinosa (dividendni prinos = iznos dividende \/ cijena dionice). S obzirom da je u osnovi ipak rije\u010d o izlaganju dioni\u010dkim tr\u017ei\u0161tima, investitori moraju uzeti u obzir ukupan prinos koji proizlazi iz ovakve investicije, a to je primitak dividende i eventualni kapitalni dobitak, odnosno gubitak iz kretanja cijene dionice. Idealno, dividendni prinos uz kapitalnu aprecijaciju, odnosno rast cijene dionice tvorio bi savr\u0161enu investicijsku strategiju, \u0161to naravno nije jednostavno posti\u0107i i potrebno je intenzivno fundamentalno poznavanje, odnosno istra\u017eivanje kompanije u koju se investira. No, ukoliko \u017eelimo kreirati portfelj dividendnih dionica, nekoliko osnovnih pokazatelja nam mo\u017ee pomo\u0107i. Prvenstveno, umjesto fokusiranja na trenutnu razinu dividende (koja mo\u017ee biti vrlo izda\u0161na) dobro je istra\u017eiti pro\u0161lu dividendnu politiku kompanije, odnosno povijest isplata dividendi unazad nekoliko do posljednjih 20 godina. Kao pokazatelj \u201efinancijskog zdravlja\u201c kompanije po\u017eeljno je da ista kontinurano kroz povijest podi\u017ee stopu isplate dividende (recimo za o\u010dekivanu stopu inflacije) te da ispla\u0107uje dividendu iz ostvarenog slobodnog nov\u010danog toka. Ovo posljednje iznimno je va\u017eno s obzirom na pojavu tzv. \u201edividendnih zamki\u201c za investitore gdje su mnoge kompanije nudile atraktivne dividendne prinose, no u biti su koristile iznimno niske kamatne stope kako bi financirale isplatu dividende kroz uzimanje dodatnog duga.<\/p>\n
<\/p>\n
Tako\u0111er, iznimno visoke trenutne dividende mogu biti lo\u0161a dugoro\u010dna investicija s obzirom da kompanije mogu koristiti ostvarene zarade na razli\u010dite na\u010dine, a svakako je najpo\u017eeljniji investiranje u projekte koji \u0107e omogu\u0107iti rast prihoda i zarada u budu\u0107nosti. Tako\u0111er, uz isplatu dividende kompanije mogu provoditi programe otkupa vlastitih dionica \u0161to je optimalnije za investitore iz \u00a0poreznog aspekta. Rast budu\u0107ih zarada prvenstveno, ali i otkup vlastitih dionica pozitivno utje\u010du na kretanje cijene dionice, a upravo je to uz dividendni prinos idealna situacija za investitora.<\/p>\n
<\/p>\n
Od ostalih rizika valja spomenuti potencijalnu nedovoljnu diverzifikaciju unutar portfelja, odnosno preveliku izlo\u017eenost pojedinim sektorima. Naime, tradicionalno postoje sektori koji ispla\u0107uju vi\u0161e dividende od tr\u017ei\u0161nog prosjeka \u0161to mo\u017ee dovesti do prevelike koncentracije u iste. Dobar primjer ovakvih sektora koji uobi\u010dajeno ispla\u0107uju vi\u0161e dividende su financijski ili naftni. Nepovoljan razvoj doga\u0111aja na tr\u017ei\u0161tu (bankovna kriza ili sna\u017ean pad cijene nafte) mo\u017ee uzrokovati znatno ve\u0107e gubitke od tr\u017ei\u0161nog prosjeka, a ponekad i dovesti do situacija gdje dioni\u010dka tr\u017ei\u0161ta rastu, no specifi\u010dni sektor trpi gubitke (pad cijene nafte mo\u017ee imati pozitivne efekte na ostatak ekonomije, no lo\u0161 je za naftni sektor).<\/p>\n
<\/p>\n
Za kraj, vra\u0107amo se na po\u010detak pri\u010de. Dodatni zna\u010dajan rizik ovoj investicijskoj strategiji predstavljao bi nagli rast kamatnih stopa koji bi dividendni prinos u\u010dinio manje atraktivnim za investitore s obzirom na preuzeti rizik, no trenutno bi to bila zna\u010dajna devijacija od svakodnevice na financijskim tr\u017ei\u0161tima.<\/p>\n
<\/p>\n
Investitori koji \u017eele ulo\u017eiti u dionice, ali iz nekog razloga (nedostatak vremena, novca, specifi\u010dnih znanja i vje\u0161tina) odga\u0111aju tu odluku, kroz investicijske fondove mogu na jednostavan na\u010din ulo\u017eiti u ve\u0107i broj dionica i tr\u017ei\u0161ta i pritom ostvariti primjerenu diverzifikaciju ulaganja, kako geografsku, tako i sektorsku te onu izme\u0111u zrelih i rastu\u0107ih dividendnih dionica. Za ulaganje u globalne dionice bismo istaknuli fond InterCapital Global Equity<\/a>, te InterCapital SEE Equity<\/a> za investiranje u regionalna tr\u017ei\u0161ta, dok je InterCapital Balanced<\/a> kao uravnote\u017eeno ulaganje u globalne dionice i obveznice za one ulaga\u010de koji nisu skloni vi\u0161em riziku klasi\u010dnih dioni\u010dkih fondova.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podlo\u017ean je promjenama. Cjelovit, to\u010dan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, mo\u017eete prona\u0107i na web stranici: https:\/\/intercapitaletf.hr\/investicijski-fondovi\/<\/a><\/em> gdjesu dostupni i Prospekt i Klju\u010dne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mi\u0161ljenja, analize, zaklju\u010dci, prognoze i projekcije isklju\u010divo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, dr\u017eanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za \u010diju potpunost i to\u010dnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mi\u0161ljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, nov\u010dane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti obja\u0161njeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.<\/em><\/p>\n","protected":false},"featured_media":7686,"parent":0,"template":"","class_list":["post-8401","blog","type-blog","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","blog-tag-dionice","blog-tag-intercapital-global-equity","blog-tag-intercapital-see-equity","blog-tag-prinos","blog-tag-rizik","blog-tag-volatilnost"],"acf":{"writer_list":[443]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog\/8401","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog"}],"about":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/blog"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7686"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8401"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}