{"id":8400,"date":"2019-05-10T00:00:00","date_gmt":"2019-05-09T22:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/blog\/aktivno-valutno-trgovanje-u-svrhu-ostvarivanja-dodatnog-prinosa-u-vremenima-niskih-kamatnih-stopa\/"},"modified":"2022-01-13T09:23:26","modified_gmt":"2022-01-13T08:23:26","slug":"aktivno-valutno-trgovanje-z-namenom-doseganja-dodatnega-donosa-v-casu-nizkih-obrestnih-mer","status":"publish","type":"blog","link":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/blog\/aktivno-valutno-trgovanje-z-namenom-doseganja-dodatnega-donosa-v-casu-nizkih-obrestnih-mer\/","title":{"rendered":"Aktivno valutno trgovanje z namenom doseganja dodatnega donosa v \u010dasu nizkih obrestnih mer"},"content":{"rendered":"<p>Ekspanzivna monetarna politika koja se provodila i jo\u0161 se provodi od strane Europske sredi\u0161nje banke (ECB) utjecala je na smanjenje kratkoro\u010dnih kamatnih stopa do rekordno niskih razina. U takvom okru\u017eenju, uslijed smanjenja inflatornih o\u010dekivanja te uz apetit investitora za prinosom, zabilje\u017een je i pad prinosa obveznica dr\u017eava eurozone, ali i dr\u017eava periferije i regije. S obzirom na komunikaciju ECB-a o daljnjim potezima monetarne politike te u skladu s o\u010dekivanim kretanjima makroekonomskih podataka, po\u010detak podizanja referentnih stopa se pomi\u010de sve dalje. Uslijed navedenog tr\u017ei\u0161te percipira manje \u0161anse dizanja stopa u sljede\u0107oj godini, dapa\u010de uslijed usporavanja gospodarstva eurozone, o\u010dekivanja da \u0107e uop\u0107e do\u0107i do dizanja stopa u ovom ciklusu su sve manja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U ovakvim tr\u017ei\u0161nim uvjetima niskih prinosa te uz pretpostavku da bi kamatne stope mogle jo\u0161 neko vrijeme ostati na sli\u010dnim razinama, upravljanje obvezni\u010dkim strategijama izazov je sam po sebi. Obveznice kao instrument ostvaruju stabilne prihode kroz vrijeme u vidu kupona koji se ispla\u0107uju, me\u0111utim s aspekta ostvarivanja prihoda od rasta cijene prostora ima manje s obzirom da su prinosi pali do trenutnih razina. Iz navedenog razloga zna\u010dajna se pa\u017enja posve\u0107uje dodatnim strategijama kojima bi se, uz preuzimanje adekvatne razine rizika, mogao ostvariti bolji performans fonda.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jedna od takvih strategija je aktivno upravljanje valutnim pozicijama fonda. Komplementarno analizi koja prethodi trgovanju du\u017eni\u010dkim vrijednosnim papirima, analiziraju se parametri koji utje\u010du na kretanje te\u010daja valutnih parova sukladno investicijskoj strategiji fonda u pogledu geografske izlo\u017eenosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4>\u0160to utje\u010de na kretanje te\u010daja<\/h4>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kretanje vrijednosti pojedine valute pod utjecajem je niza informacija i suptilnih odnosa izme\u0111u objavljenog i o\u010dekivanog od strane tr\u017ei\u0161nih sudionika. \u010cesto se zna dogoditi da objavljeni indikator sam po sebi nije lo\u0161, me\u0111utim tr\u017ei\u0161te reagira negativno jer su o\u010dekivanja bila ve\u0107a ili popratne informacije daju naslutiti druga\u010dije kretanje u budu\u0107nosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na kretanje te\u010daja utje\u010du i informacije vezane za razine kamatnih stopa, monetarnu politiku pojedine dr\u017eave, vrste instrumenata i operacija kojima centralne banke interveniraju na tr\u017ei\u0161tu, projekcije centralnih banaka o daljnjem kretanju gospodarstva, te osobito kretanje inflacije. Prate se objave makroekonomskih pokazatelja, trend i dinamika, prije svega kretanje razine BDP-a kao i kretanje komponenti koje su dovele do rasta ili pada, razine javnog duga, vanjskotrgovinske bilance itd. Od velikog su zna\u010daja tako\u0111er politi\u010dke odluke i reforme, snaga politi\u010dke volje koja se o\u010dituje u provo\u0111enju reformi te fiskalne discipline.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tako\u0111er valja razumjeti otkuda dolazi prirodna potra\u017enja za pojedinom valutom i koje su dodatne silnice koje utje\u010du na kretanje te\u010daja, je li prisutna sezonalnost, kakav je utjecaj globalnih doga\u0111anja i geopoliti\u010dke nesigurnosti u kontekstu pojedine dr\u017eave, ali i dr\u017eava koji su bitne zbog njezinih vanjskotrgovinskih odnosa, utjecaj monetarnih politika vode\u0107ih centralnih banaka &#8211; prije svega monetarna politika Europske centralne banke (ECB) te Sustava federalnih rezervi (Fed). Od trenutnih geopoliti\u010dkih rizika najistaknutiji su trgovinski rat Kina-SAD, uvo\u0111enje tarifa od strane SAD-a na uvoz automobila iz Europe, Brexit te razvoj situacije s Italijom.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Sa stajali\u0161ta upravljanja imovinom fiksnog prinosa \u010dija je strategija primarno usmjerena na investiranje u SEE i CEE regije, nekoliko je valutnih parova koji su uvijek u fokusu analize i trgovanja. Ovisno o o\u010dekivanju kretanja te\u010daja mo\u017ee se zauzeti duga ili kratka pozicija u pojedinoj valuti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4>Na putu prema EUR<\/h4>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Najzna\u010dajnija valutna pozicija razumljivo je pozicija u lokalnoj valuti, \u0161to zbog poznavanja lokalnog tr\u017ei\u0161ta, \u0161to zbog strategije kojom je glavnina imovine ulo\u017eena u obveznice Republike Hrvatske, od \u010dega je veliki dio HRK obveznica.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kretanje te\u010daja karakterizira sezonalnost s vidljivim aprecijacijskim trendom kune naspram eura. Valutni par EURHRK ranijih je godina nudio ve\u0107e mogu\u0107nosti za trgovanje ako se uzme u obzir raspon izme\u0111u vrha i dna. Kako u eurozoni, nastavak niskih razina kamatnih stopa o\u010dekujemo i u Hrvatskoj. Pobolj\u0161ana makroekonomska te fiskalna slika bila je preduvjet za rast kreditnog rejtinga Republike Hrvatske s \u201ejunk razine\u201c na investicijsku razinu od strane Standard and Poor&#8217;s u o\u017eujku ove godine. Ekspanzivna monetarna politika koju provodi HNB kroz devizne intervencije kupnjom EUR, s jedne strane pove\u0107ava likvidnost HRK u sustavu dok se s druge strane smanjuju zna\u010dajniji aprecijacijskih pritisci na kunu, s ciljem odr\u017eavanja stabilnog te\u010daja kao preduvjeta za ulazak u ERM II. U sljede\u0107em periodu o\u010dekujemo vi\u0161e informacija na temu ulaska Hrvatske u eurozonu, odnosno informacije o zadovoljavanju konvergencijskih kriterija za pristup Hrvatske u te\u010dajni mehanizam ERM II kao predfaze uvo\u0111enja eura. Trenutno smo pozicionirani sukladno vjerovanju daljnjeg ja\u010danja HRK naspram EUR.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Grafikon 1: Kretanje te\u010daja EURHRK i devizne intervencije HNB-a<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/kretanje-teaja-eurhrk-i-devizne-intervencije-hnb-a.png\" alt=\"Kretanje te\u010daja EURHRK i devizne intervencije HNB a\" title=\"\"><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<pre>Izvor: Bloomberg, HNB<\/pre>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4>Ciklus dizanja stopa pri kraju<\/h4>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u010ce\u0161ka je prva dr\u017eava u EU koja je po\u010dela s ciklusom dizanja stope u kolovozu 2017. godine te je do posljednjeg sastanka u svibnju 2019. godine osam puta podizala referentnu kamatnu stopu na trenutnih 2,0%. Nakon micanja umjetno odr\u017eavanog \u201evalutnog <em>capa<\/em>\u201c u travnju 2017. godine uslijed percepiranja rasta inflacije te pritisaka na valutu, CZK je zabilje\u017eila sna\u017enu aprecijaciju. Jedan od ciljeva dizanja stopa postepena je aprecijacija te\u010daja prema projeciranim razinama koje \u010ce\u0161ka centralna banka (CNB) komunicira. Za sada te razine nisu postignute te te\u010daj nije aprecirao sukladno o\u010dekivanju, dijelom zbog eksternih slabosti uslijed geopoliti\u010dkih rizika (trgovinski rat Kina-SAD, Brexit), usporavanja rasta eurozone, a dijelom i zbog ve\u0107 ranijeg zauzimanja velikih pozicija investitora u ovaj valuti i smanjene mogu\u0107nosti zauzimanje dodatnih pozicija. Unato\u010d ni\u017eim projekcijama rasta \u010de\u0161kog gospodarstva, CNB i dalje o\u010dekuje aprecijaciju valute uz ne\u0161to sporiji tempo. Pozicije u fondu su zauzete u skladu s o\u010dekivanjem blagog ja\u010danja CZK naspram EUR.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Grafikon 2: Kretanje te\u010daja EURCZK<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/kretanje-teaja-eurczk.png\" alt=\"Kretanje te\u010daja EURCZK\" title=\"\"><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<pre>Izvor: Bloomberg<\/pre>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4>Populisti\u010dke mjere<\/h4>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ma\u0111arska centralna banka (MNB) dugo je vremena provodila vrlo ekspanzivnu monetarnu politiku isti\u010du\u0107i cilj sni\u017eenja kamate po hipotekarnim kreditima te zanemaruju\u0107i kretanje inflacije i eksterna doga\u0111anja. Tr\u017ei\u0161te rada koje du\u017ee vrijeme karakterizira niska stopa nezaposlenosti (3,7% u 2018. godini) te rast bruto pla\u0107a utje\u010de na daljnje podizanje inflatornih o\u010dekivanja. Unato\u010d tome, centralna banka zauzima bla\u017ei ton nagla\u0161avaju\u0107i da je podizanje kratkoro\u010dne stope krajem o\u017eujka 2019. godine izniman doga\u0111aj te da planiraju smanjivati obilnu likvidnost kroz druge instrumente. Neuskla\u0111enost s ciklusom i nedovoljna komunikacija MNB oko provo\u0111enja monetarne politike vi\u0111ena je i ranije, kao i veliki utjecaj navedenog na kretanje te\u010daja EURHUF. O\u010dekujemo blago ja\u010danje HUF naspram EUR te kretanje te\u010daja u rangu zabilje\u017eenom u posljednje dvije godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Grafikon 3: Kretanje te\u010daja EURHUF<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/kretanje-teaja-eurhuf.png\" alt=\"Kretanje te\u010daja EURHUF\" title=\"\"><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<pre>Izvor: Bloomberg<\/pre>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4>Buntovna \u010dlanica EU<\/h4>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Odlu\u010dnost u provo\u0111enju ekspanzivne monetarne politike od strane Poljske centralne banke (NBP) do sada nije pokolebana mogu\u0107im br\u017eim rastom inflacije do kojeg bi do\u0161lo uslijed provo\u0111enja populisti\u010dkih mjera fiskalnog stimulansa najavljenog od strane vladaju\u0107e stranke PiS. Isti ton centralna banka je zadr\u017eala i nakon objave iznad o\u010dekivanog rasta inflacije u ovoj godini. S obzirom na zadr\u017eavanje <em>dovish<\/em> tona centralne banke, aprecijacija PLN je ograni\u010dena iako bi je u daljnjim periodima mogla potaknuti vi\u0161a inflacija. Vladaju\u0107a stranka vodi kampanju protiv uvo\u0111enja eura s obrazlo\u017eenjem rasta cijena te \u010dekanja povoljnog trenutka. Zategnuti odnosi Poljske s Europskom komisijom oko kontroverznih reformi u pravosu\u0111u jo\u0161 nisu rije\u0161eni. Pred Poljskom, a time i pred PLN zanimljivo je razdoblje s obzirom na izbore za Europski parlament 26. svibnja kao i parlamentarne izbore koji \u0107e se odr\u017eati najesen. Za sada dr\u017eimo neutralni stav o kretanju PLN.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Grafikon 4: Kretanje te\u010daja EURPLN<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/kretanje-teaja-eurpln.png\" alt=\"Kretanje te\u010daja EURPLN\" title=\"\"><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<pre>Izvor: Bloomberg<\/pre>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4>Deprecijacija uslijed politi\u010dke nestabilnosti<\/h4>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Rumunjska bilje\u017ei solidne makroekonomske pokazatelje, visok rast BDP-a i nisku razinu duga, koji su u drugom planu naspram politi\u010dke nesigurnosti i nekonzistentnosti. Niz prenagljenih odluka vezanih za fiskalne namete te najava uvo\u0111enja <em>greed tax<\/em>a krajem godine pogurala je dioni\u010dki indeks BET u gubitak vrijednosti od gotovo 20%, a zna\u010dajnu korekciju su zabilje\u017eile i dr\u017eavne obveznice. Navedeno je bilo uzrok deprecijacije RON krajem godine preko 2,5% naspram EUR. Rumunjska centralna banka (BNR) je po\u010dela s podizanjem stopa u 2018. godini, a \u00a0provodi i kontrolu nad likvidno\u0161\u0107u u sustavu. Iako su kona\u010dna verzija i prijedlog novih poreza modificirani, najve\u0107i rizici koje investitori percipiraju su nestabilnost fiskalne politike te produbljivanje dvojnog deficita nastavkom populisti\u010dkih poteza pove\u0107anja pla\u0107a i socijalnih davanja. Za sada smo zauzeli neutralni stav o kretanju RON uz mogu\u0107e kratkoro\u010dne kupnje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Grafikon 5: Kretanje te\u010daja EURRON<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/kretanje-teaja-eurron.png\" alt=\"Kretanje te\u010daja EURRON\" title=\"\"><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<pre>Izvor: Bloomberg<\/pre>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ukoliko Vas zanima izlo\u017eenost prema navedenim strategijama, u njima mo\u017eete sudjelovati posredno kroz podfondove: <a href=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/investicijski-fondovi\/intercapital-bond-a\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">InterCapital Bond<\/a>, <a href=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/investicijski-fondovi\/intercapital-global-bond\/\">InterCapital Global Bond<\/a>, <a href=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/hr\/fondovi\/intercapital-income-plus-a\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">InterCapital Income<\/a> i <a href=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/hr\/fondovi\/intercapital-balanced\">InterCapital Balanced<\/a>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p class=\"disclaimer\"><em>Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podlo\u017ean je promjenama. Cjelovit, to\u010dan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, mo\u017eete prona\u0107i na web stranici: <\/em><em><a href=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/investicijski-fondovi\/\">www.icam.hr\/hr\/fondovi<\/a><\/em><em>\u00a0gdje su dostupni i Prospekt i Klju\u010dne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mi\u0161ljenja, analize, zaklju\u010dci, prognoze i projekcije isklju\u010divo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, dr\u017eanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za \u010diju potpunost i to\u010dnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mi\u0161ljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, nov\u010dane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti obja\u0161njeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.<\/em><\/p>\n","protected":false},"featured_media":7698,"parent":0,"template":"","class_list":["post-8400","blog","type-blog","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","blog-tag-cee-regija","blog-tag-ceska","blog-tag-hrvatska","blog-tag-inflacija","blog-tag-intercapital-balanced","blog-tag-intercapital-bond","blog-tag-intercapital-global-bond","blog-tag-intercapital-income-plus","blog-tag-investicijski-proces","blog-tag-kamatna-stopa","blog-tag-madarska","blog-tag-poljska","blog-tag-rumunjska","blog-tag-tecaj","blog-tag-valutni-parovi"],"acf":{"writer_list":[440]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog\/8400","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog"}],"about":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/blog"}],"acf:post":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/member\/440"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7698"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8400"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}