<\/p>\n
Sam princip je najlak\u0161e shvatljiv kroz primjer:<\/p>\n
<\/p>\n
Zamislimo kompaniju X koja ostvaruje 100.000 kuna dobiti godi\u0161nje i ima 10.000 izdanih dionica. Iz toga slijedi da ostvaruje dobit po dionici od 10 kuna. Recimo da je tr\u017ei\u0161na situacija sada takva da su ulagatelji spremni platiti 7 kuna po jedinici dobiti (Price\/Earnings multiplikator, P\/E = 7). Iz toga bi proiza\u0161lo da su za jednu dionicu kompanije X spremni platiti 70 kuna.<\/p>\n
<\/p>\n
U programu otkupa vlastitih dionica kompanija X otkupi 1.000 vlastitih dionica, a da njena dobit ostaje nepromijenjena. Nakon provedene transakcije dobit od 100.000 kuna se dijeli na 9.000 dionica, odnosno imamo dobit po dionici od 11,11 kuna. Ako su ulagatelji na tr\u017ei\u0161tu jo\u0161 uvijek spremni platiti 7 kuna po jedini dobiti, na\u0161a dionica sada vrijedi 77,78 kuna. Ovo je, dakako, jako pojednostavljen primjer koji pretpostavlja da kompanija ne ostvaruje povrat na novac kojeg dr\u017ei u bilanci i da je ulagatelji vrednuju isklju\u010divo temeljem fiksnog P\/E, ali je dovoljan za shva\u0107anje osnovne ideje modela.<\/p>\n
<\/p>\n
Otkup vlastitih dionica se \u010desto smatra alternativom isplati dividende. Umjesto da dobijemo izravnu uplatu iznosa dividende, na\u0161a dionica bi na tr\u017ei\u0161tu sada trebala vrijediti vi\u0161e. Kompanije biraju izme\u0111u te dvije mogu\u0107nosti uzimaju\u0107i u obzir \u017eelje ulagatelja, porezni tretman (porez na dividendu u odnosu na porez na kapitalnu dobit) i sli\u010dno. Me\u0111utim, postoji i \u201epsiholo\u0161ki\u201c faktor, odnosno \u017eelja ulagatelja i kompanija da dividenda iz godine u godinu bude rastu\u0107a ili barem stabilna. U tom slu\u010daju je otkup vlastitih dionica \u201ezgodnije\u201c rje\u0161enje za velike i izvanredne isplate nov\u010danih sredstava.<\/p>\n
<\/p>\n
Rasprava o otkupu vlastitih dionica u SAD-u<\/h4>\n
<\/p>\n
Otkup vlastitih dionica u SAD-u je dosegnuo povijesno najvi\u0161e razine u 2018. te pokrenuo raspravu o utjecaju takvih korporativnih akcija na zaposlenike, same kompanije i gospodarstvo u cjelini. Goldman Sachs je nedavno objavio analizu slu\u010daja koja uklju\u010duje intervjue s nekoliko stru\u010dnjaka iz podru\u010dja financija.<\/p>\n
<\/p>\n
William Lazonick<\/strong>, profesor na Sveu\u010dili\u0161tu Massachusetts, ka\u017ee da ga kod otkupa vlastitih dionica brine nekoliko stvari. Prvenstveno, smatra da se vra\u0107anje novca ulagateljima \u010dini na \u0161tetu investicija. Posljedi\u010dno se smanjuje inovativnost i pate ameri\u010dki radnici za koje Lazonick ka\u017ee da bi trebali dobiti ve\u0107i udio u dobiti kompanija od samih dioni\u010dara. Tako\u0111er, smatra da nagra\u0111ivanje direktora dionicama dovodi do situacije u kojoj oni po\u0161to-poto \u017eele posti\u0107i vi\u0161u cijenu dionice, bez obzira na \u0161tetu koju trpe zaposlenici, mogu\u0107nosti dugoro\u010dnog rasta kompanije i gospodarstvo u cjelini. Smatra da bi najbolje rje\u0161enje bilo zabraniti praksu otkupa vlastitih dionica.<\/p>\n <\/p>\n David Kostin i Cole Hunter<\/strong>, koji razvijaju strategije portfelja za Goldman Sachs, ka\u017eu da brojevi koje oni vide ne potkrepljuju takve tvrdnje. Tvrde da, iako kompanije vra\u0107aju velike koli\u010dine novca ulagateljima, taj iznos povijesno nikad nije prema\u0161io iznos investicija (radili su analizu za period 1990. \u2013 2018.). Tako\u0111er, pregledavaju\u0107i kompanije, nisu uspjeli potvrditi tezu da su menad\u017eeri \u010dija je nagrada vezana za dobit po dionici (koju otkup dionica poti\u010de, kao \u0161to smo vidjeli u primjeru) skloniji provoditi ove korporativne akcije.<\/p>\n <\/p>\n Grafikon 1: Nov\u010dana ulaganja kompanija u sklopu S&P 500 indeksa (12 mjeseci, mlrd USD)<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Aswath Damodaran<\/strong>, profesor na Sveu\u010dili\u0161tu u New Yorku, se sla\u017ee da otkup ne smanjuje investicije. \u0160tovi\u0161e, iznosi tezu da se novac na taj na\u010din preusmjerava u projekte koji omogu\u0107uju vi\u0161e prinose. Na primjer, neka zrela kompanija koja stvara puno novca, a nema mogu\u0107nost (ili ne zna) sama ga ulo\u017eiti u isplative projekte, novac vrati ulagateljima. Druga kompanija, koja ima plan za isplativu investiciju, tra\u017ei financiranje i izdaje nove dionice koje ti isti ulagatelji kupuju. Smatra da bi \u201ezaklju\u010davanje\u201c novca unutar kompanija koje nemaju plan profitabilnih investicija dovelo do smanjenja konkurentnosti cijelog gospodarstva i stvorilo vi\u0161e \u201e\u017eivih mrtvaca,\u201c kompanija kakve imamo u Europi. U kona\u010dnosti bi se to negativno odrazilo i na radnike.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Goldman Sachs je proveo analizu te poku\u0161ao zaklju\u010diti \u0161to bi se dogodilo s dioni\u010dkim tr\u017ei\u0161tem u SAD-u kada bi se zaustavilo otkup vlastitih dionica. Kao prvo, nagla\u0161avaju da je otkup najve\u0107i generator potra\u017enje za dionicama u SAD-u za svaku godinu od 2010. te u prosjeku iznosi 421 mlrd dolara godi\u0161nje. Za usporedbu, potra\u017enja doma\u0107instava, investicijskih fondova, mirovinskih fondova te stranih investitora nije prelazila 10 mlrd dolara za svaku pojedina\u010dnu kategoriju.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Dakle, bez programa otkupa vlastitih dionica bi do\u0161lo do promjene strukture ponude i potra\u017enje na dioni\u010dkom tr\u017ei\u0161tu. Posljedice bi mogle uklju\u010divati:<\/p>\n <\/p>\n Smanjenje dobiti po dionici (EPS) i P\/E multiplikatora<\/strong>. U posljednjih 15 godina kompanije u sastavu indeksa S&P 500 su bilje\u017eile medijan rasta dobiti po dionici (EPS) od 11% te ukupne dobiti od 8% (razlika od 260 baznih bodova tj. 2,6%). EPS je rastao br\u017ee jer otkup rezultira manjim brojem dionica na koje se ukupna dobit dijeli. Stoga procjenjuju da bi izostanak otkupa doveo do smanjenja o\u010dekivanja rasta EPS od oko 250 baznih bodova. Posljedi\u010dno bi to dovelo i do smanjenja P\/E multiplikatora. U posljednjih 30 godina, smanjenje o\u010dekivanja EPS-a od 250 bps je obi\u010dno dovodilo do smanjenja P\/E-a za 1 bod.<\/p>\n <\/p>\n Grafikon 2: Prinos na otkup dionica po sektorima unutar S&P 500 indeksa<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ni\u017ee razine indeksa, \u0161iri raspon cijena i ve\u0107a volatilnost<\/strong>. Kompanije vi\u0161e ne bi mogle braniti cijenu dionice u slu\u010dajevima kada ona naglo padne. To mo\u017eemo poistovjetiti s trenutnim \u201eblackout\u201c periodima (obi\u010dno 5 tjedana do objavljivanja kvartalnih rezultata) kada kompanija manje otkupljuju dionice i kada vidimo pove\u0107anu volatilnost.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Gledaju\u0107i rast otkupa dionica u SAD-u, postavlja se logi\u010dno pitanje za\u0161to i u Europi nije prisutan jednako sna\u017ean trend. Europske kompanije koriste tek oko 5% raspolo\u017eivog novca za otkup dionica, dok je kod ameri\u010dkih taj broj izme\u0111u 25% i 30%. Rast u Europi postoji, ali ve\u0107ina analiti\u010dara se sla\u017ee da vjerojatno nikad ne\u0107e dose\u0107i ameri\u010dke razine, \u0161to obi\u010dno pripisuju sljede\u0107im razlozima:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Manje otkupa dionica ne zna\u010di da europske kompanije puno manje novca vra\u0107aju ulagateljima. Kao \u0161to smo ve\u0107 spomenuli, europske kompanije su puno sklonije isplati dividende. Sljede\u0107a dva grafa najbolje pokazuju kako je ameri\u010dko tr\u017ei\u0161te imalo puno bolju izvedbu od europskog gledamo li samo tr\u017ei\u0161ne cijene dionica (jer otkup poti\u010de rast cijene). Me\u0111utim, gledamo li ukupan prinos (eng. total return, koji uzima u obzir i cijenu dionice i dividendu), vidimo da je razlika manja.<\/p>\n <\/p>\n Grafikon 3: Prinos temeljen isklju\u010divo na cijenama dionica<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Grafikon 4: Ukupni prinos (cijena + dividenda)<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prilikom odabira investicija za dioni\u010dke strategije InterCapital Global Equity<\/a> i InterCapital SEE Equity<\/a> te mje\u0161ovite strategije InterCapital Balanced<\/a> i InterCapital Income Plus<\/a> sagledavamo \u0161iru pri\u010du za svaku kompaniju.<\/p>\n <\/p>\n Ula\u017eemo u kompanije koje manje novca ispla\u0107uju direktno investitorima ako vjerujemo da \u0107e njihovi investicijski projekti donijeti zadovoljavaju\u0107e povrate u budu\u0107nosti.<\/p>\n <\/p>\n Za kompanije kojima nakon investiranja ostaje dovoljno sredstava za povrat dioni\u010darima, cijenimo kombinaciju otkupa dionica i dividende. S jedne strane, otkup dionica mo\u017ee pomo\u0107i u stabilizaciji cijene te smanjiti volatilnost, a i porezno je optimalniji te primjereniji za jednokratne povrate. S druge strane, dividenda mo\u017ee ponuditi vi\u0161e-manje stabilan priljev svake godine te svjedo\u010di o brizi kompanije i o onim klasama ulaga\u010da koji ne ra\u010dunaju samo na kapitalnu dobit.<\/p>\n <\/p>\n Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podlo\u017ean je promjenama. Cjelovit, to\u010dan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, mo\u017eete prona\u0107i na web stranici: <\/em>https:\/\/intercapitaletf.hr\/investicijski-fondovi\/<\/a> gdje su dostupni i Prospekt i Klju\u010dne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mi\u0161ljenja, analize, zaklju\u010dci, prognoze i projekcije isklju\u010divo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, dr\u017eanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za \u010diju potpunost i to\u010dnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mi\u0161ljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, nov\u010dane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti obja\u0161njeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.<\/em><\/p>\n","protected":false},"featured_media":7710,"parent":0,"template":"","class_list":["post-8399","blog","type-blog","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","blog-tag-dionice","blog-tag-europa","blog-tag-intercapital-balanced","blog-tag-intercapital-global-equity","blog-tag-intercapital-income-plus","blog-tag-intercapital-see-equity","blog-tag-sad"],"acf":{"writer_list":[444]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog\/8399","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog"}],"about":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/blog"}],"acf:post":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/member\/444"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7710"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8399"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"Novcana](\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/novcana-ulaganja-sp.png\" "\\"\\"")
<\/p>\nIzvor: Compustat, preuzeto s Goldman Sachsa<\/pre>\n
\u0160to bi donijela zabrana otkupa vlastitih dionica?<\/h4>\n
![\"Neto](\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/neto-potrazivanja-za-dionicama.png\" "\\"\\"")
<\/p>\nIzvor: FED, preuzeto s Goldman Sachsa<\/pre>\n
![\"Prinos](\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/prinos-na-otkup-dionica-po-sektorima.png\" "\\"\\"")
<\/p>\nIzvor: Factset, Compustat, preuzeto s Goldman Sachsa<\/pre>\n
Situacija u Europi<\/h4>\n
\n
![\"Prinos](\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/prinos-temeljen-na-cijenama-dionica.png\" "\\"\\"")
<\/p>\n![\"Ukupni](\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/ukupni-prinos-cijena-i-dividenda.png\" "\\"\\"")
<\/p>\nIzvor: Bloomberg, InterCapital Asset Management \r\n<\/pre>\n
Strategija InterCapital Asset Managementa<\/h4>\n