{"id":8390,"date":"2019-09-26T00:00:00","date_gmt":"2019-09-25T22:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/blog\/trenutak-za-promjenu-paradigme-hrvatskog-stedise\/"},"modified":"2022-01-13T09:09:23","modified_gmt":"2022-01-13T08:09:23","slug":"trenutek-za-spremembo-paradigme-hrvaskega-varcevalca","status":"publish","type":"blog","link":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/blog\/trenutek-za-spremembo-paradigme-hrvaskega-varcevalca\/","title":{"rendered":"Trenutek za spremembo paradigme hrva\u0161kega var\u010devalca"},"content":{"rendered":"

Neke obrasce je jednostavno primijetiti. Ve\u0107 godinama se u dnevnom tisku redovito, barem jednom godi\u0161nje, pojavljuje isti \u010dlanak naslovljen: \u201e\u0160tednja hrvatskih gra\u0111ana u bankama dosegnula je nove rekordne razine\u201c. Iako nije rije\u010d o ravnomjernoj distribuciji \u0161tednje po cjelokupnom stanovni\u0161tvu, pristup pove\u0107anju vrijednosti novca kroz \u0161tednju je zna\u010dajno pridonio stabilnosti doma\u0107eg bankarskog sektora kroz godine globalne i doma\u0107e recesije. No, unato\u010d svim prednostima za cjelokupni sustav, pitanje je je li do\u0161lo vrijeme za promjenu paradigme prosje\u010dnog Hrvata koji zara\u0111ena i u\u0161te\u0111ena sredstva iz godine u godinu dr\u017ei oro\u010dena u bankovnom depozitu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Paradigma prosje\u010dnog hrvatskog \u0161tedi\u0161e glasi otprilike: \u201e\u0160tednja u banci ostvaruje zaradu i omogu\u0107uje kontinuirano uve\u0107avanje bogatstva bez rizika\u201c. Takav na\u010din razmi\u0161ljanja, naslije\u0111en i prenesen s generacije na generaciju, je zaslu\u017ean za financijsku stabilnost velikog broja pojedinaca, ali tektonske negativne promjene kamatnih stopa dovode u pitanje isplativost takvog pristupa u budu\u0107nosti. Tako\u0111er, demografske promjene i produ\u017eeno o\u010dekivano trajanje \u017eivota pove\u0107avaju potrebu za akumulacijom i\/ili ostvarenjem povrata. Je li do\u0161lo vrijeme za modifikaciju uvrije\u017eenog obrasca pona\u0161anja kako bi se ostvario osnovni cilj\u00a0 \u2013 pove\u0107anje vrijednosti novca?<\/p>\n

 <\/p>\n

Ciljevi i prednosti \u0161tednje<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160tednja kao ekonomska aktivnosti za korisnika ima mnoge prednosti. Ona je u pravilu nerizi\u010dna. Za svaki depozit postoji jamstvo banke u koju je polo\u017een te, dodatno, sustav osiguranja od strane nadle\u017ene dr\u017eavne agencije koja jam\u010di povratom svakog depozita u protuvrijednosti do 100.000 eura. Osoba koja ugovara depozit ne mora posjedovati vje\u0161tine financijske analize jer postojanjem sustava osiguranja nije nu\u017eno provjeravati kuda se polo\u017eeni novac dalje plasira.<\/p>\n

 <\/p>\n

Druga prednost je savr\u0161ena predvidivost budu\u0107e ekonomske koristi, tj. ostvarenih prihoda. Prihod od kamate je poznat prilikom ugovaranja depozita i precizno je predvidivo kolika \u0107e biti vrijednost oro\u010denih sredstava po dospije\u0107u. Kako je sve ostalo u \u017eivotu nepoznato i nepredvidivo, podatak o to\u010dnoj vrijednosti depozita po dospije\u0107u za bilo koji vremenski rok pru\u017ea veliki osje\u0107aj sigurnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

No uz sve nabrojane prednosti, \u0161tednja ima klju\u010dni nedostatak.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ona je o\u010duvanje nov\u010dane ili druge materijalne vrijednosti odga\u0111anjem trenuta\u010dne potro\u0161nje radi mogu\u0107nosti potro\u0161nje u budu\u0107im razdobljima. Ukratko, iako je nominalno uve\u0107anje vrijednosti u pravilu uvijek pozitivno, realna zarada pod utjecajem inflacije mo\u017ee biti zna\u010dajno umanjena ili \u010dak negativna.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"Bogdan<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: Hrvatska narodna banka<\/pre>\n
 <\/p>\n
Grafikon 1. Usporedba kamatne stope i realnog povrata na \u0161tednju (prosje\u010dna kamatna stopa na EUR depozite 6 mj do 1 g, prosje\u010dni EURHRK te\u010daj u godini i prosje\u010dna stopa inflacije<\/p>\n
 <\/p>\n
\u0160tednja u trenutnim uvjetima<\/strong><\/p>\n
 <\/p>\n
Za dobivanje prave slike realnog povrata na \u0161tednju analizirane su prosje\u010dne kamatne stope na nova oro\u010denja u eurima na rok \u0161est mjeseci do godine dana (prema podacima HNB-a najzastupljeniji oblik \u0161tednje gra\u0111anstva) uz utjecaj EURHRK te\u010daja u godini i prosje\u010dnu stopu inflacije. Iz dobivenih podataka je vidljivo da je realni povrat na \u0161tednju postao negativan u 2017. godini pod utjecajem niskih kamatnih stopa u bankama, te dodatno umanjen za stopu inflacije.<\/p>\n
 <\/p>\n
Sada\u0161nje dostupne kamatne stope na oro\u010denja u bankama su ni\u017ee od pro\u0161logodi\u0161njih, a s obzirom na o\u010dekivani rast BDP-a, stopa inflacije u ovoj godini \u0107e ostati na istim razinama ili se dodatno pove\u0107ati.<\/p>\n
 <\/p>\n
Ukratko, u ovom trenutku \u0161tednja \u010dak ne ostvaruje niti svoju osnovnu ekonomsku zada\u0107u, o\u010duvanje sada\u0161nje vrijednosti. Pojedinci kojima je \u0161tednja jedini alat za akumuliranje i pove\u0107anje vrijednosti novca u ovom trenutku na tome ostvaruju realni gubitak i kupovna mo\u0107 nakon \u0161tednje im je manja nego je bila prije nje.<\/p>\n
 <\/p>\n
Investiranje – pomo\u0107 u ostvarenju financijskih ciljeva<\/strong><\/p>\n
 <\/p>\n
Za razliku od \u0161tednje, cilj investiranja je ostvarenje povrata na akumulirana sredstva, a ne samo o\u010duvanje vrijednosti. Investiranje je \u0161irok pojam i ono obuhva\u0107a svako materijalno ili nematerijalno dobro koje nije kupljeno isklju\u010divo radi njegovog kori\u0161tenja nego radi o\u010dekivanja aprecijacije, tj. porasta njegove ekonomske koristi.<\/p>\n
 <\/p>\n
Rje\u0161enje za ostvarenje financijskog cilja je u gra\u0111enju osobnog portfelja, raspodjele sredstava izme\u0111u \u0161tednje i kori\u0161tenja \u0161to ve\u0107eg broja razli\u010ditih investicija za ostvarenje vi\u0161ih povrata i smanjenje izlo\u017eenosti pojedina\u010dnom riziku.<\/p>\n
 <\/p>\n
Raspodjela imovine uklju\u010duje podjelu osobnog portfelja izme\u0111u razli\u010ditih kategorija imovine, poput dionica, obveznica i novca<\/strong>. Sama odluka o najkvalitetnijoj kombinaciji imovine u vlastitom portfelju se zna\u010dajno razlikuje od pojedinca do pojedinca. Odgovaraju\u0107a raspodjela imovine ovisi o \u017eivotnoj dobi i ostalim faktorima – investicijskom horizontu i razini tolerancije rizika.<\/p>\n
 <\/p>\n