{"id":8389,"date":"2019-10-17T00:00:00","date_gmt":"2019-10-16T22:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/blog\/perspektiva-ekonomske-politike-euro-zone\/"},"modified":"2022-01-13T09:07:40","modified_gmt":"2022-01-13T08:07:40","slug":"perspektiva-gospodarske-politike-evroobmocja","status":"publish","type":"blog","link":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/blog\/perspektiva-gospodarske-politike-evroobmocja\/","title":{"rendered":"Perspektiva gospodarske politike evroobmo\u010dja"},"content":{"rendered":"<p>U ekonomskim kuloarima postavlja se pitanje je li monetarna politika dostatna kako bi se samostalno borila protiv usporavanja gospodarske aktivnosti i niske inflacije ili je potrebna potpora fiskalne politike? Postavljaju\u0107i ovo pitanje nailazimo na dva opre\u010dna slu\u010daja; onog Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava i Eurozone. Radi se o dvjema najrazvijenijim regijama svijeta, koje se po svojoj ekonomskoj strukturi i na\u010dinu dono\u0161enja odluka na razini centralnih monetarnih vlasti zna\u010dajno razlikuju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4>Sinergija alata ekonomske politike<\/h4>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iza nas je desetogodi\u0161nji period ekspanzije koja je uslijedila nakon velike recesije iz 2008. godine. Nakon recesije centralne banke su bile primorane spu\u0161tati kamatne stope, ako kamatnu stopu promatramo kao cijenu novca, kako bi novac u\u010dinile dostupnijima za poduze\u0107a i potro\u0161a\u010de te ponovno pokrenule rast. U tom segmentu reakcije Europske centralne banke i ameri\u010dkog FED-a se nisu previ\u0161e razlikovale. Obje institucije su smanjivale stope, me\u0111utim FED je to \u010dinio znatno br\u017ee od ECB-a. FED je u periodu od rujna 2007. do prosinca 2008. (u 15 mjeseci) referentnu stopu (<em>Federal Funds Rate<\/em>) spustio s razine 5,25% do razine 0,25%, dok je ECB u periodu od srpnja 2007. do o\u017eujka 2016. (u 105 mjeseci) referentnu stopu (<em>Main Refinancing Operations<\/em>) spustio s razine 4,25% do razine 0,00%. FED je pravovremenom reakcijom zadovoljio svoj dualni cilj pune zaposlenosti i stabilnosti cijena (stopa inflacije oko 2,00%) te je u prosincu 2015. godine po\u010deo dizati referentnu stopu kako bi osigurao manevarski prostor za djelovanje monetarne politike u slu\u010daju nove recesije. FED je stopu dizao u periodu od prosinca 2015. do prosinca 2018. s razine 0,25% do razine 2,50%. Istovremeno, stupanjem Donalda Trumpa na kormilo dr\u017eave u prvoj polovici 2017. po\u010dele su najave o fiskalnom popu\u0161tanju kroz novu poreznu reformu. Najave i informacije o poreznim rastere\u0107enjima su zna\u010dajno utjecale na pobolj\u0161anje povjerenja potro\u0161a\u010da prenose\u0107i se na sna\u017eniji rast potro\u0161nje i investicija te posredno na sna\u017eniji realni rast ameri\u010dkog gospodarstva. Nova porezna reforma postala je dio zakona u prosincu 2017. godine, a neke od zna\u010dajnijih to\u010daka ove reforme su:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>smanjenje poreznog optere\u0107enja za pojedince po svih 7 poreznih razreda;<\/li>\n<li>pove\u0107anje iznosa izuze\u0107a pla\u0107anja minimalnog poreza;<\/li>\n<li>smanjenje stope poreza na dobit s 35% na 21%.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ovim zakonom obuhva\u0107ena su i poduze\u0107a i potro\u0161a\u010di. Svakako je jasno da je fiskalno rastere\u0107enje doprinijelo rastu ameri\u010dkog gospodarstva uslijed monetarnog zatezanja koje ja za to vrijeme provodio FED. S druge strane, ECB je kroz monetarnu politiku istro\u0161io svu municiju, spustio referentnu stopu do 0,00% te kroz QE program spustio kamatne stope duljeg dospije\u0107a ne uspijevaju\u0107i pokrenuti inflaciju. Zbog neispunjenja glavnog cilja stabilnosti cijena (stopa inflacije blizu, ali ispod 2,00%), ECB nije bio u mogu\u0107nosti stvoriti manevarski prostor za djelovanje monetarne politike prilikom nove recesije. Vjerojatnost nove recesije je sve ve\u0107a zbog velikog broja geopoliti\u010dkih rizika poput trgovinskog sukoba SAD-a i Kine, Brexita, pove\u0107ane volatilnosti cijena sirovina itd. Rast u Eurozoni je pogo\u0111en ponajvi\u0161e zbog velike neizvjesnosti uzrokovane spomenutim rizicima. Na grafi\u010dkim prikazima ni\u017ee vidljiva je razlika realnog rasta BDP-a dviju spomenutih regija i zna\u010dajna razlika u PMI pokazatelju poslovne aktivnosti u proizvodnom sektoru koji na temelju anketa o\u010ditava tu razinu. Razina PMI pokazatelja u eurozoni upu\u0107uje na neizvjesnost u proizvodnom sektoru, dok razina u SAD-u upu\u0107uje na solidan razvoj proizvodnog sektora.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4>Realni rast BDP-a u SAD-u i eurozoni<\/h4>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/realni-rast-bdp-a-u-sad-u-i-eurozoni.png\" alt=\"Realni rast BDP a u SAD u i eurozoni\" title=\"\"><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<pre>Izvor: Federal Reserve, ECB<\/pre>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4>PMI pokazatelj poslovne aktivnosti u proizvodnom sektoru SAD-a i eurozone<\/h4>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/pmi-pokazatelj-poslovne-aktivnosti-u-proizvodnom-sektoru-sad-a-i-eurozone.png\" alt=\"PMI pokazatelj poslovne aktivnosti u proizvodnom sektoru SAD a i eurozone\" title=\"\"><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<pre>Izvor: Markit Economics<\/pre>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4>Fiskalna politika kao posljednje uto\u010di\u0161te<\/h4>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jasna je potreba za potporom u Eurozoni koja u ovom slu\u010daju mo\u017ee do\u0107i samo kroz fiskalno djelovanje budu\u0107i da je reakcija monetarne vlasti na postoje\u0107im razinama nedovoljno djelotvorna. Tako\u0111er, jasno je da fiskalno rastere\u0107enje mora do\u0107i iz dr\u017eava jezgre Eurozone koje imaju fiskalnog prostora (nizak javni dug i prora\u010dunski suficit) za razliku od dr\u017eava periferije Eurozone. Najvi\u0161e se o\u010dekuje od Njema\u010dke koja ima najve\u0107i udio u BDP-u Eurozone, me\u0111utim Njema\u010dka ima odre\u0111ene zakonske limite koji je ograni\u010davaju u fiskalnoj ekspanziji. Radi se o dvama zakonima; <em>black zero<\/em> zakon o pozitivnom i balansiranom prora\u010dunu osim u slu\u010daju recesije i <em>debt brake<\/em> zakon, koji ograni\u010dava federalni strukturni deficit do razine 0,35% BDP-a, \u0161to pak onemogu\u0107uje investicije na regionalnoj razini. <em>Black zero<\/em> zakon se mo\u017ee zaobi\u0107i u slu\u010daju nove recesije, me\u0111utim njema\u010dki ministar financija Scholz je rekao kako jo\u0161 nema potrebe za tim. S druge strane, <em>debt brake<\/em> zakon je malo te\u017ee zaobi\u0107i budu\u0107i da je za to potrebna dvotre\u0107inska ve\u0107ina. Usprkos navedenim zaprekama Njema\u010dka ima mogu\u0107nost investirati u fiskalno rastere\u0107enje do zakonskih limita, \u0161to bi bilo otprilike 5 milijardi eura (0,1% BDP-a) u 2019. i 15 milijardi eura (0,4% BDP-a) u 2020. g. Uz to, njema\u010dka vlada predstavila je plan investiranja u klimatski paket kojim bi se smanjila emisija \u0161tetnih plinova za 55% do 2030. godine. \u201eZelena intervencija\u201c je te\u0161ka 54 milijardi eura do 2023. godine, odnosno 13,5 milijardi eura godi\u0161nje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Valja napomenuti kako je u trenutnom okru\u017eenju globalni gospodarski rast ipak najvi\u0161e pod utjecajem geopoliti\u010dkih rizika i neizvjesnosti. Takva situacija dovodi do usporavanja rasta i pove\u0107ava vjerojatnost recesije u kra\u0107em roku. Eurozona se nalazi u znatno nepovoljnijem polo\u017eaju u odnosu na SAD zbog nemogu\u0107nosti djelovanja monetarnim kanalom. U nedostatku monetarne opcije mo\u017eemo o\u010dekivati da \u00a0\u0107e dr\u017eave jezgre Eurozone posegnuti za fiskalnim popu\u0161tanjem, no ostaje pitanje je li to fiskalno popu\u0161tanje dovoljno sna\u017eno i pravovremeno kako bi ponovno pokrenulo zna\u010dajniji rast ili su povjerenje potro\u0161a\u010da i poduze\u0107a toliko naru\u0161eni da je recesija neizbje\u017ena.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>InterCapital Asset Management upravlja \u010ditavim rasponom investicijskih fondova &#8211; od konzervativnijih prema manje konzervativnima, koji Vam mogu poslu\u017eiti kao odli\u010dan alat za diverzifikaciju financijske imovine na kra\u0107e i du\u017ee rokove investiranja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/investicijski-fondovi\/intercapital-bond-a\/\">InterCapital Bond obvezni\u010dki fond<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/investicijski-fondovi\/intercapital-global-bond\/\">InterCapital Global Bond obvezni\u010dki fond<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/investicijski-fondovi\/intercapital-dollar-bond-klasa-a\/\">InterCapital Dollar Bond obvezni\u010dki fond<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/investicijski-fondovi\/intercapital-income-plus-a\/\">InterCapital Income Plus poseban fond<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/investicijski-fondovi\/intercapital-balanced\/\">InterCapital Balanced mje\u0161oviti fond<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/investicijski-fondovi\/intercapital-see-equity-a\/\">InterCapital SEE Equity dioni\u010dki fond<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/investicijski-fondovi\/intercapital-global-equity\/\">InterCapital Global Equity dioni\u010dki fond<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p class=\"disclaimer\"><em>Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT<br \/>\nd.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podlo\u017ean je promjenama. Cjelovit, to\u010dan i istinit opis UCITS fondova koji se<br \/>\nspominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, mo\u017eete prona\u0107i na web stranici: <a href=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/investicijski-fondovi\/\">https:\/\/intercapitaletf.hr\/investicijski-fondovi\/ <\/a><\/em><em>gdje su dostupni i Prospekt i Klju\u010dne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mi\u0161ljenja, analize, zaklju\u010dci, prognoze i projekcije isklju\u010divo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, dr\u017eanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za \u010diju potpunost i to\u010dnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mi\u0161ljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, nov\u010dane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti obja\u0161njeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.<\/em><\/p>\n","protected":false},"featured_media":7746,"parent":0,"template":"","class_list":["post-8389","blog","type-blog","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","blog-tag-centralna-banka","blog-tag-ecb","blog-tag-eurozona","blog-tag-fed","blog-tag-fiskalna-politika","blog-tag-kvantitativno-popustanje","blog-tag-monetarna-politika","blog-tag-pmi-pokazatelj","blog-tag-proracunski-deficit"],"acf":{"writer_list":[2192]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog\/8389","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog"}],"about":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/blog"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7746"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8389"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}