\n<\/strong><\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Dok smo u 2018. g. svjedo\u010dili posezanju za restriktivnim mjerama monetarne politike, centralne banke su, potaknute geopoliti\u010dkim rizicima, u 2019. g. neo\u010dekivano promijenile smjer djelovanja ka ekspanzivnim mjerama. Za primjer navodimo ameri\u010dku centralnu banku FED koja je na trima uzastopnim sastancima u periodu od srpnja do listopada smanjila referentnu kamatnu stopu za 75 baznih poena, do razine 1,50%. Europska centralna banka ECB tako\u0111er je unato\u010d vrlo su\u017eenom manevarskom prostoru smanjila depozitnu stopu za 10 baznih poena, do razine -0,50% te ponovo postala neto kupac dugoro\u010dnih korporativnih i dr\u017eavnih obveznica eurozone s najvi\u0161im kreditnim razredom. Razlog neo\u010dekivanog zaokreta u monetarnoj politici je sna\u017eno usporavanje proizvodne aktivnosti i trgovinske razmjene zbog neizvjesnosti prouzro\u010dene trgovinskim ratom i Brexitom. Ekspanzivna monetarna politika pozitivno je utjecala na obvezni\u010dka tr\u017ei\u0161ta smanjuju\u0107i kamatne stope dok su dioni\u010dka tr\u017ei\u0161ta profitirala smanjenjem tro\u0161ka zadu\u017eivanja te mogu\u0107no\u0161\u0107u jeftinije pribave vlastitih dionica pove\u0107avaju\u0107i njihovu cijenu. Valja napomenuti kako povijesno niske razine kamatnih stopa poti\u010du investitore da se okrenu rizi\u010dnijim klasama imovine u potrazi za prinosom od \u010dega su korist imala dioni\u010dka tr\u017ei\u0161ta i tr\u017ei\u0161ta u razvoju. Dodatno smanjenje ionako niskih kamatnih stopa predstavlja problem za budu\u0107a razdoblja pada ekonomske aktivnosti budu\u0107i da ne ostavlja manevarskog prostora centralnim bankama da monetarnom politikom potaknu gospodarski rast i inflaciju u periodima kad su isti slabi.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Rizici u 2019. <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U 2019. g. najzna\u010dajniji su bili politi\u010dki rizici. Velik broj (uglavnom negativnih) vijesti dodatno je pristizao iz mjeseca u mjesec da bi se u prosincu isti rizici ipak zna\u010dajno umanjili. Tu prije svega mislimo na trgovinski sukob izme\u0111u SAD-a i Kine te izlazak Velike Britanije iz Europske unije. Trgovinski sukob \u00a0imao je najve\u0107i utjecaj na globalni gospodarski rast iz razloga \u0161to je stvorena neizvjesna poslovna okolina u kojoj su poduze\u0107a obustavila investicije i smanjile proizvodnu aktivnost. Neizvjesnost je rezultat uvo\u0111enja zna\u010dajnih tarifa i strepnje od pojave novih. Poduze\u0107a diljem svijeta su smanjila proizvodnu aktivnost kako ne bi do\u0161lo do gomilanja zaliha te su obustavljene kapitalne investicije koje omogu\u0107uju ve\u0107u produktivnost. U periodima visoke neizvjesnosti poduze\u0107a preferiraju odgoditi investicije za izvjesniji period. Kroz \u010ditavu godinu SAD je kontinuirano uvodio, najavljivao uvo\u0111enje ili pove\u0107avao ve\u0107 postoje\u0107e tarife na kineski uvoz dok je Kina na iste mjere odgovarala sli\u010dnim protumjerama. Ipak, nakon dugih pregovora krajem godine najavljena je prva faza dogovora u kojem je ameri\u010dki predsjednik Donald Trump pristao na djelomi\u010dno povla\u010denje prethodno uvedenih tarifa te odgodio uvo\u0111enje novih dok se kineski predsjednik Xi Jinpin obvezao uvoziti znatne koli\u010dine ameri\u010dkih poljoprivrednih dobara. Najbitnija stavka bila je poruka ameri\u010dkog predsjednika Donald Trumpa kako \u0107e pregovori druge faze krenuti prije izbora koji se odr\u017eavaju sredinom 2020. godine. Ti doga\u0111aji su na tr\u017ei\u0161tu protuma\u010deni kao kraj eskalacije ili svojevrsna deeskalacija trgovinskog rata iako smo jo\u0161 u vrlo ranoj fazi dogovora izme\u0111u dviju dr\u017eava. \u00a0Dogovor druge faze zna\u010dio bi kona\u010dan trgovinski dogovor dviju dr\u017eava. Najavljeno smanjenje trgovinskih tenzija krajem godine je omogu\u0107ilo dodatan rast za dioni\u010dka tr\u017ei\u0161ta. Pokazatelj toga je ameri\u010dki dioni\u010dki indeks S&P500 \u010dija je vrijednost u 2019. godini narasla za 28,88%, \u0161to je najbolja izvedba ovog indeksa od 2013. godine. Prethodno sam naveo da je rast rezultat potrage investitora za prinosom uslijed rekordno niskih prinosa na obvezni\u010dkom tr\u017ei\u0161tu, dok valja spomenuti i zasi\u0107ena tr\u017ei\u0161ta rada s rekordno niskim stopama nezaposlenosti koje se prelijevaju na rast pla\u0107a i ve\u0107i raspolo\u017eivi dohodak. Glavna silnica gospodarskog rasta je u 2019. godini o\u010digledno bila osobna potro\u0161nja koja je djelomi\u010dno apsorbirala negativan u\u010dinak trgovinske razmjene. Drugi zna\u010dajan rizik odnosi se na izlazak Velike Britanije iz Europske Unije (Brexit). Kroz cijelu pro\u0161lu godinu rasla je vjerojatnost \u201eHard Brexit\u201c<\/em> izlaska koja bi na odre\u0111eni datum tretirala trgovinsku razmjenu s Velikom Britanijom prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), \u0161to bi prouzro\u010dilo sna\u017ean udarac za globalnu trgovinsku razmjenu. Sporazumom o izlasku s kraja listopada dogovoren je izlazak Velike Britanije iz Europske Unije 31. sije\u010dnja 2020. Ovaj scenarij je dodatno potvr\u0111en parlamentarnim izborima odr\u017eanima 12. prosinca 2019., na kojima je konzervativna stranka predvo\u0111ena premijerom Borisom Johnsonom osvojila zna\u010dajnu ve\u0107inu kojom mo\u017ee izglasati nacrt izlaska dogovoren s EU.<\/p>\n <\/p>\n Zavr\u0161etak godine donio je povoljan rasplet obaju spomenutih rizika \u0161to je dodatno utjecalo na rast dioni\u010dkog tr\u017ei\u0161ta, dok je obvezni\u010dko tr\u017ei\u0161te zabilje\u017eilo negativan rezultat zadr\u017eavaju\u0107i vrlo visok prinos kada promatramo cijelu godinu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 2020.? <\/p>\n Rasplet rizika ukazuje na smanjenje neizvjesnosti. O\u010dekujemo blagi oporavak gospodarske aktivnosti, posebice u eurozoni, odnosno Njema\u010dkoj. Valja napomenuti kako su politi\u010dki rizici i dalje prisutni, dok gledaju\u0107i recentni sukob SAD-a i Irana uzimamo u obzir i pojavu novih rizika. Jedan od njih je svakako izbor ameri\u010dkog predsjednika sredinom godine. Upravo iz tog razloga predla\u017eemo balansirane strategije ulaganja koje pru\u017eaju istovremenu izlo\u017eenost obvezni\u010dkom i dioni\u010dkom tr\u017ei\u0161tu te anticipiraju glavninu rizika.<\/p>\n <\/p>\n InterCapital Asset Management upravlja \u010ditavim rasponom <\/p>\n InterCapital Bond obvezni\u010dki fond<\/a><\/p>\n <\/p>\n InterCapital Global Bond obvezni\u010dki fond<\/a><\/p>\n <\/p>\n InterCapital Dollar Bond obvezni\u010dki fond<\/a><\/p>\n <\/p>\n InterCapital Income Plus poseban fond<\/a><\/p>\n <\/p>\n InterCapital Balanced mje\u0161oviti fond<\/a><\/p>\n <\/p>\n InterCapital SEE Equity dioni\u010dki fond<\/a><\/p>\n <\/p>\n InterCapital Global Equity dioni\u010dki fond<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"featured_media":7778,"parent":0,"template":"","class_list":["post-8382","blog","type-blog","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","blog-tag-centralna-banka","blog-tag-dionice","blog-tag-ecb","blog-tag-fed","blog-tag-monetarna-politika","blog-tag-obveznice","blog-tag-sp500"],"acf":{"writer_list":[2192]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog\/8382","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog"}],"about":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/blog"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7778"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8382"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\n<\/strong><\/p>\n![\"Niko](\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/niko-blog.png\" "\\"\\"")
<\/p>\nIzvor: Bloomberg\r\n*Bloomberg HY (High Yield) i IG (Investment Grade) indeksi korporativnih obveznica\r\ndenominiranih u valutama USD i EUR\r\n**Sve dr\u017eavne obveznice<\/pre>\n
\n<\/strong><\/p>\n
\ninvesticijskih fondova – od konzervativnijih prema manje
\nkonzervativnima, koji Vam mogu poslu\u017eiti kao odli\u010dan alat za
\ndiverzifikaciju financijske imovine na kra\u0107e i du\u017ee rokove investiranja, a od kojih isti\u010demo mje\u0161ovite strategije fondova InterCapital Balanced<\/a> i InterCapital Income Plus<\/a>.<\/p>\n
\nna temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT
\nd.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podlo\u017ean je
\npromjenama. Cjelovit, to\u010dan i istinit opis UCITS fondova koji se
\nspominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, mo\u017eete
\nprona\u0107i na web stranici: https:\/\/intercapitaletf.hr\/investicijski-fondovi\/<\/a><\/em> gdje
\nsu dostupni i Prospekt i Klju\u010dne informacije za ulagatelje svakog fonda
\nna hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mi\u0161ljenja, analize,
\nzaklju\u010dci, prognoze i projekcije isklju\u010divo su u informativne svrhe i ne
\npredstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, dr\u017eanja
\nili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje
\nponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama,
\nkoje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za \u010diju
\npotpunost i to\u010dnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost
\nni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mi\u0161ljenjima ili
\ninformacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, nov\u010dane ili
\ninvesticijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti
\nobja\u0161njeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom
\nulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.<\/em><\/p>\n