{"id":8381,"date":"2020-01-23T00:00:00","date_gmt":"2020-01-22T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/blog\/premija-rizika-za-ulaganje-u-dionice-kao-dio-fundamentalne-analize\/"},"modified":"2022-01-13T08:55:51","modified_gmt":"2022-01-13T07:55:51","slug":"premija-tveganja-za-vlaganje-v-delnice-kot-del-temeljne-analize","status":"publish","type":"blog","link":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/blog\/premija-tveganja-za-vlaganje-v-delnice-kot-del-temeljne-analize\/","title":{"rendered":"Premija tveganja za vlaganje v delnice kot del temeljne analize"},"content":{"rendered":"

Globalna dioni\u010dka tr\u017ei\u0161ta rastu ve\u0107 cijelo desetlje\u0107e, a i ova godina je krenula sna\u017eno. Me\u0111utim, i nakon \u0161to su cijene porasle, ve\u0107ina analiti\u010dara nastavlja izdavati fundamentalne analize koje prikazuju da su dionice i dalje atraktivne. U ovom blogu \u0107emo se osvrnuti na to le\u017ei li razlog u smanjenim zahtjevima ili u ne\u010demu drugome, i to na primjeru procjene vrijednosti analizom diskontiranih slobodnih nov\u010danih tokova.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160to je analiza diskontiranih nov\u010danih tokova?<\/h4>\n

 <\/p>\n

Analiza diskontiranih nov\u010danih tokova oslanja se na teoriju vremenske vrijednosti novca, koja jednostavno re\u010deno tvrdi da investitori vi\u0161e vole dobiti 100 kuna danas, nego isti iznos za godinu dana. Preto\u010deno u pitanje ulaganja, ako vam netko ponudi da danas ulo\u017eite 100 kuna, a za godinu dana dobijete istih tih 100 kuna, vjerojatno ne\u0107ete pristati, razmi\u0161ljaju\u0107i da vam vi\u0161e vrijedi ulo\u017eiti novac u banku, jednostavno dr\u017eati \u201eu \u010darapi\u201c ili potro\u0161iti na ne\u0161to tre\u0107e. Me\u0111utim, \u0161to ako vam se za ulaganje od 100 kuna ponudi 101 kuna za godinu dana? A ako ponudu povisimo na 105, 120 ili 200 kuna za godinu dana? Recimo da ste odgovorili da je granica za vas 105 kuna. Po tome je va\u0161a diskontna stopa 5% godi\u0161nje. Jednom kada ste je odredili, lak\u0161e mo\u017eete odgovoriti i na neke slo\u017eenije ponude, na primjer:<\/p>\n

 <\/p>\n

Biste li prihvatili ponudu da danas ulo\u017eite 1.000 kuna ako o\u010dekujete da \u0107ete kroz sljede\u0107ih 5 godina redom dobivati 200, 210, 220, 230 i 240 kuna (ukupno 1.100 kuna)? Primjenjuju\u0107i diskontnu stopu od 5%, odgovor je ne, jer vidimo da nam navedeni budu\u0107i nov\u010dani tokovi (dobiti) vrijede ekvivalentno 948,3 kuna danas, odnosno 51,7 kuna manje od onoga \u0161to bismo trebali ulo\u017eiti da ih ostvarimo.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"1<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Vrednovanje dionica metodom diskontiranih slobodnih nov\u010danih tokova funkcionira na sli\u010dan na\u010din. Prou\u010davanjem odre\u0111ene kompanije procjenjujemo koje bi vrijednosti nov\u010danih tokova ona mogla ostvariti u budu\u0107nosti te ih diskontiranjem svedemo na sada\u0161nju vrijednost. Uspore\u0111uju\u0107i tako dobivenu vrijednost s cijenom na burzi, odre\u0111ujemo isplati li nam se ili ne ulo\u017eiti u dionicu. Dakle, dva su bitna \u010dimbenika kod primjene ove metode:<\/p>\n

 <\/p>\n

1. odre\u0111ivanje budu\u0107ih slobodnih nov\u010danih tokova.<\/p>\n

 <\/p>\n

2. odre\u0111ivanje diskontne stope.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kako odre\u0111ujemo budu\u0107e slobodne nov\u010dane tokove za kompaniju?<\/h4>\n

 <\/p>\n

Slobodni nov\u010dani tokovi predstavljaju stvarni novac koji \u0107e kompanija po godinama ostvarivati i koji \u0107e se mo\u0107i iskoristiti za isplate ulagateljima ili zadr\u017eati unutar kompanije za budu\u0107a ulaganja. Da bi ih odredio, analiti\u010dar mora uzeti u obzir velik broj \u010dimbenika, me\u0111u kojima su klju\u010dni:<\/p>\n

 <\/p>\n

1. pregled makroekonomskog okru\u017eenja;<\/p>\n

 <\/p>\n

2. analiza potencijala same industrije u kojoj kompanija posluje;<\/p>\n

 <\/p>\n

3. usporedba kompanija s konkurencijom i potencijal ja\u010danja tr\u017ei\u0161ne pozicije;<\/p>\n

 <\/p>\n

4. o\u010dekivanje razvoja prihoda i mar\u017ei u budu\u0107nosti;<\/p>\n

 <\/p>\n

5. potrebe za kapitalnim ulaganjima i ulaganjima u radni kapital da bi se mogao pratiti rast prihoda.<\/p>\n

 <\/p>\n

Naravno, pritom treba napraviti velik broj procjena, \u0161to ovu metodu \u010dini subjektivnom. Toga bi svakako trebao biti svjestan i svaki ulagatelj koji se vodi analizom te, osim samog rezultata i investicijskog prijedloga, razmisliti i o kvaliteti samog analiti\u010dara uzimaju\u0107i u obzir njegovo iskustvo, obrazovanje, motive za izradu analize i sli\u010dno.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kako odre\u0111ujemo diskontne stope?<\/h4>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U prethodnom smo primjeru odre\u0111ivali subjektivnu diskontnu stopu koju, kako i naziv ka\u017ee, svatko mo\u017ee odrediti sam za sebe uzimaju\u0107i u obzir vlastite kriterije. Me\u0111utim, cijenu dionica na tr\u017ei\u0161tu odre\u0111uje velik broj pojedinaca \u010dija se o\u010dekivanja i zahtjevi objedine u ne\u0161to \u0161to mo\u017eemo nazvati tr\u017ei\u0161nom diskontnom stopom. Postoje brojne metode njenog utvr\u0111ivanja i rastavljanja na klju\u010dne \u010dimbenike, od kojih je u ekonomskoj teoriji trenutno naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161ten Capital Asset Pricing Model<\/em> (CAPM). Ovdje ne\u0107emo previ\u0161e ulaziti u teoriju, ve\u0107 nam je dovoljno znati da ovaj model diskontnu stopu (takozvani tro\u0161ak kapitala) rastavlja na nerizi\u010dnu stopu (eng. risk-free rate<\/em>) i premiju rizika za ulaganje u dionice (eng. equity risk premium<\/em>). Nerizi\u010dna stopa obi\u010dno se ra\u010duna preko prinosa na dugoro\u010dnu obveznicu dr\u017eave (kad se oduzme premija za rizik bankrota, odnosno CDS) i trebala bi pribli\u017eno odgovarati dugoro\u010dnom o\u010dekivanom nominalnom rastu gospodarstva. Premija rizika za ulaganje u dionice je ono \u0161to investitori zahtijevaju povrh nerizi\u010dne stope kako bi bili spremni preuzeti rizik dionica.<\/p>\n

 <\/p>\n

Jedan od trenutno najcitiranijih profesora koji se bavi ovom temom je Aswath Damodaran s ameri\u010dkog NYU-a, stoga \u0107emo ovdje koristiti njegove primjere i izra\u010dune. Damodaran ve\u0107 dugi niz godina ra\u010duna podatke za ameri\u010dko i druga tr\u017ei\u0161ta. Koristi podatke s Bloomberga kako bi za ameri\u010dki indeks S&P 500 vidio konsenzus o\u010dekivanja analiti\u010dara za slobodne nov\u010dane tokove. Zatim tra\u017ei diskontnu stopu (tro\u0161ak kapitala) koji izjedna\u010dava sada\u0161nju vrijednost tih nov\u010danih tokova s trenutnom tr\u017ei\u0161nom cijenom S&P 500 indeksa. Tako dobivenu stopu rastavi na nerizi\u010dnu (jednaku prinosu na ameri\u010dku obveznicu) i premiju za ulaganje u dionice.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"2<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Kao \u0161to je vidljivo u grafu povi\u0161e, gledamo li dugi niz podataka za ameri\u010dko tr\u017ei\u0161te, vidimo da se ukupna diskontna stopa mijenjala kroz godine i uglavnom padala od 80-ih godina, s tim da je pad od 2001. godine manje o\u010dit. Me\u0111utim, promjena uglavnom dolazi od promjene nerizi\u010dne kamatne stope, odnosno prinosa na ameri\u010dku obveznicu. Ovaj pokazatelj je trenutno na najni\u017eim razinama u promatranom periodu i to kao posljedica niske inflacije i ekspanzivne monetarne politike.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ono \u0161to tr\u017ei\u0161te u prosjeku zahtijeva kao dodatni povrat za ulaganje u dionice (eng. equity risk premium<\/em>) je jo\u0161 uvijek na razini dugoro\u010dnog prosjeka (oko 5,1%). Iako je pad bio prisutan nakon 80-ih godina, \u010dini se da je dot-com<\/em> kriza 2000. kod velikog broja investitora osvijestila rizike vezane uz dioni\u010dka tr\u017ei\u0161ta te su time porasli i zahtijevani povrati.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"3<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Zaklju\u010dak<\/h4>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izgleda da ni nakon trenutno dugo prisutnog trenda rasta cijena investitori ne sni\u017eavaju zahtijevanu premiju za ulaganje u dionice. Razlog njihovog kontinuiranog rasta se, barem prema ovoj metodi, krije u op\u0107enitom padu nerizi\u010dnih kamatnih stopa i visokim (\u010desto rastu\u0107im) o\u010dekivanim slobodnim nov\u010danim tokovima koje \u0107e kompanije ostvariti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dakle, u teoriji bi daljnji rast cijena dionica mogao do\u0107i od pada nerizi\u010dne kamatne stope, pada premije ili rasta o\u010dekivanih nov\u010danih tokova.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ne vjerujemo da \u0107e do\u0107i do daljnjeg sni\u017eavanja nerizi\u010dne kamatne stope, tako da preostaje pratiti premiju (koja bi i na ne\u0161to ni\u017eoj razini mogla biti odr\u017eiva, barem gledamo li povijest) i nov\u010dane tokove, gdje je u nekim slu\u010dajevima prisutan rizik \u201enapumpavanja\u201c o\u010dekivanja da bi se opravdale rastu\u0107e ciljane cijene.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kako bismo minimizirali rizik korekcije potencijalno nerealnih o\u010dekivanja rasta kompanija za na\u0161e ulagatelje, InterCapital Asset Management se od po\u010detka usredoto\u010duje na vlastiti odjel analiza i ula\u017ee prvenstveno temeljem vlastitih modela. Smatramo da je to osobito bitno za na\u0161e dioni\u010dke strategije InterCapital SEE Equity<\/a> i InterCapital Global Equity
\n<\/a> u kojima nudimo najve\u0107i udio ulaganja u dionice.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ukoliko razmi\u0161ljate o ulaganju, ali niste sigurni na koji na\u010din i koji bi bio prvi korak,\u00a0javite nam se<\/a>\u00a0bez obaveze i na\u0161i \u0107e vam stru\u010dnjaci rado pomo\u0107i svojim savjetom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT
\nd.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podlo\u017ean je promjenama. Cjelovit, to\u010dan i istinit opis UCITS fondova koji se
\nspominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, mo\u017eete prona\u0107i na web stranici: https:\/\/intercapitaletf.hr\/investicijski-fondovi\/<\/a> gdje su dostupni i Prospekt i Klju\u010dne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mi\u0161ljenja, analize, zaklju\u010dci, prognoze i projekcije isklju\u010divo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, dr\u017eanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za \u010diju potpunost i to\u010dnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mi\u0161ljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, nov\u010dane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti obja\u0161njeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.<\/em><\/p>\n","protected":false},"featured_media":7786,"parent":0,"template":"","class_list":["post-8381","blog","type-blog","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","blog-tag-capm","blog-tag-damodaran","blog-tag-dionice","blog-tag-diskontna-stopa","blog-tag-nerizicna-stopa","blog-tag-novcani-tok","blog-tag-sp-500","blog-tag-trosak-kapitala"],"acf":{"writer_list":[444]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog\/8381","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog"}],"about":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/blog"}],"acf:post":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/member\/444"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7786"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8381"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}