{"id":8379,"date":"2020-02-20T00:00:00","date_gmt":"2020-02-19T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/blog\/dugorocno-razmisljanje\/"},"modified":"2022-01-13T08:52:11","modified_gmt":"2022-01-13T07:52:11","slug":"dolgorocno-razmisljanje","status":"publish","type":"blog","link":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/blog\/dolgorocno-razmisljanje\/","title":{"rendered":"Dolgoro\u010dno razmi\u0161ljanje"},"content":{"rendered":"<p>\u010cesto se susre\u0107emo s \u201eneprikosnovenom istinom\u201c kako je dugoro\u010dno ulaganje u dionice apsolutno superiorno svim ostalim vrstama ulaganja. S druge strane, pogledamo li kamate, odnosno prinose na obveznice, njihov padaju\u0107i trend je jedan od najjasnijih i najdugoro\u010dnijih fenomena u financijama \u2013 rijetko koji dana\u0161nji profesionalac se mo\u017ee sjetiti vremena kada prinosi nisu bili u silaznom trendu. U takvom okru\u017eenju ima smisla zapitati se kakav bi bio rezultat investiranja u dugoro\u010dne obveznice.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Graf 1. <em>Kretanje prinosa na 10-godi\u0161nje ameri\u010dke obveznice<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/graf1.png\" alt=\"Graf1\" title=\"\"><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Izvor: Bloomberg, InterCapital Asset Management<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Silazni trend kamata<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>2019. godine prinosi na obveznice dosegli su nove najni\u017ee razine, te je u jednom trenutku koli\u010dina svjetskog duga s negativnim prinosom do dospije\u0107a narasla na 17.000 milijardi USD. Svejedno, daljnji pad kamatnih stopa nije nemogu\u0107; naprotiv!<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Graf 2.<em> Kretanje prinosa na 10-godi\u0161nje obveznice Njema\u010dke i UK-a<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/graf2-1.png\" alt=\"Graf2\" title=\"\"><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Izvor: Bloomberg, InterCapital Asset Management<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Koji je razlog tako sna\u017enog trenda pada kamatnih stopa?<br \/>\n<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prvo, padaju\u0107i prinosi na obveznice posljedica su makroekonomskog okru\u017eenja. Nakon agresivnog dizanja referentnih kamatnih stopa od strane ameri\u010dke centralne banke po\u010detkom 80-ih godina, konstantno ni\u017ea o\u010dekivanja inflacije dovela su do ni\u017eih kamata. S manjim inflatornim o\u010dekivanjima investitori zahtijevaju manju kamatu kako bi odr\u017eali vrijednost svoje investicije. Istovremeno, ni\u017ea inflacija naj\u010de\u0161\u0107e zna\u010di i usporen ekonomski rast. U takvom okru\u017eenju, kako bi se smanjila atraktivnost depozita i pove\u0107ala atraktivnost drugih vrsta investicija, centralne banke sni\u017eavaju kamate kako bi potaknule rast gospodarstva i u kona\u010dnici inflaciju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nakon \u0161to su kamatne stope srozane na nulu, drugi poku\u0161aj poticanja inflacije dolazi kroz otkup obveznica od strane centralnih banaka, odnosno kvantitativno opu\u0161tanje (QE \u2013 <em>quantitative easing<\/em>). Razdoblje koje nam prethodi je prvi put u povijesti da centralne banke glavnih predstavnika razvijenog svijeta, SAD-a, Europe i Japana, istovremeno vr\u0161e otkup obveznica, te na taj na\u010din srednjoro\u010dno doprinose smanjenju kamatnih stopa.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tre\u0107i velik razlog sna\u017enog trenda pada kamatnih stopa le\u017ei u demografiji. Poslijeratne ekonomije razvijenog svijeta sredinom pro\u0161log stolje\u0107a imale su sna\u017enu potporu \u201e<em>baby boom<\/em>\u201c generacije u obliku velikog broja mlade radne snage i povoljnog omjera zaposlenih i umirovljenika. Krajem stolje\u0107a, starenjem tih generacija i po\u010detkom promjene demografskih trendova, osim \u0161to se smanjivao prirast mlade radne snage kao generatora gospodarskog rasta, do\u0161lo je i do prelijevanja u\u0161te\u0111evine iz riskantnijih u konzervativnija ulaganja. To zna\u010di dodatnu kupovinu obveznica, \u0161to rezultira daljnjim smanjivanjem njihovih prinosa.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Imaju\u0107i na umu ovako sna\u017ean trend pada kamatnih stopa i rasta cijena obveznica, odlu\u010dili smo usporediti strategiju ulaganja u dionice i dugoro\u010dne obveznice. Kako bismo dobili usporedive brojeve, koristili smo ameri\u010dki dioni\u010dki indeks S&amp;P 500 i 15-godi\u0161nje dr\u017eavne obveznice SAD-a. U dioni\u010dkoj strategiji se sve dobivene dividende reinvestiraju, dok se u obvezni\u010dkoj strategiji na kraju svake godine kamata i glavnica reinvestiraju u novu 15-godi\u0161nju obveznicu kako bi se vrijeme do dospije\u0107a dr\u017ealo izme\u0111u 14 i 15 godina.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Graf 3. <em>Kretanje vrijednosti teoretskog portfelja ulo\u017eenog u S&amp;P 500 i 15-godi\u0161nje ameri\u010dke obveznice<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/graf3.png\" alt=\"Graf3\" title=\"\"><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Izvor: Bloomberg, InterCapital Asset Management<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Posljednjih 30 godina prosje\u010dni godi\u0161nji prinos obvezni\u010dkog portfelja iznosi 7,32%, dok je onaj dioni\u010dkog portfelja 9,96% (u stvarnosti bi razlika bila ne\u0161to manja jer u izra\u010dun nije uzet u obzir porez na dividendu). Ta, na prvi pogled ne prevelika razlika, dugoro\u010dno \u010dini ogromnu razliku. Vrijednost portfelja investiranog u dioni\u010dki indeks narasla bi 17x, dok bi portfelj investiran u obvezni\u010dku strategiju narastao 8x. Ipak, uzmemo li u obzir i volatilnost portfelja, slika se zna\u010dajno pobolj\u0161ava u korist obvezni\u010dke strategije, te je ona bolja ukoliko uspje\u0161nost mjerimo kroz neku od odgovaraju\u0107ih metoda kao \u0161to su <em>sharpe ratio <\/em>ili<em> sortiono ratio.<\/em> Tako\u0111er, godina s najve\u0107im minusom dioni\u010dke strategije iznosi -37% naspram -12% kod obvezni\u010dke.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iz svega navedenog mo\u017eemo zaklju\u010diti kako dionice dugoro\u010dno jesu donijele prinose superiorne u odnosu na obveznice, me\u0111utim za investitora osjetljivog na volatilnost, kao i za onog koji jo\u0161 treba odrediti trenutak ulaska u tr\u017ei\u0161te, obveznice itekako imaju smisla.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Pogled unaprijed<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Gledaju\u0107i iz dana\u0161nje perspektive, situacija je ipak bitno druga\u010dija. Prinosi na obveznice su reducirani na male pozitivne ili \u010dak negativne brojeve, a kuponi na obveznice su svakim novim izdanjem sve manji. Istovremeno, kompanije i dalje pozitivno posluju, ispla\u0107uju dividende i koriste niske kamatne stope kako bi jeftinije refinancirale vlastiti dug. Zbog toga je te\u0161ko o\u010dekivati da \u0107e dugoro\u010dno u budu\u0107nosti obvezni\u010dke strategije ostvariti prinose usporedive s dionicama kao do sada, osim u slu\u010daju da kamate odu u duboku negativu, npr. na -5%. Ima li to smisla u kontekstu strukturnih demografskih promjena, na svakom je od nas da procijeni.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ukoliko razmi\u0161ljate o ulaganju, ali niste sigurni na koji na\u010din i koji bi bio prvi korak,\u00a0<a href=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/kontakt\/\">javite nam se<\/a>\u00a0bez obaveze i na\u0161i \u0107e vam stru\u010dnjaci rado pomo\u0107i svojim savjetom.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podlo\u017ean je promjenama. Cjelovit, to\u010dan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, mo\u017eete prona\u0107i na web stranici: <a href=\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/investicijski-fondovi\/\">https:\/\/intercapitaletf.hr\/investicijski-fondovi\/<\/a>\u00a0 gdje su dostupni i Prospekt i Klju\u010dne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mi\u0161ljenja, analize, zaklju\u010dci, prognoze i projekcije isklju\u010divo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, dr\u017eanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za \u010diju potpunost i to\u010dnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mi\u0161ljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, nov\u010dane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti obja\u0161njeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"featured_media":7798,"parent":0,"template":"","class_list":["post-8379","blog","type-blog","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","blog-tag-obveznice","blog-tag-sp-500","blog-tag-volatilnost"],"acf":{"writer_list":[441]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog\/8379","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog"}],"about":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/blog"}],"acf:post":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/member\/441"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7798"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8379"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}