{"id":8376,"date":"2020-04-03T00:00:00","date_gmt":"2020-04-02T22:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/blog\/je-li-pravo-vrijeme-za-ulaganje-u-dionicke-fondove\/"},"modified":"2022-01-13T08:48:56","modified_gmt":"2022-01-13T07:48:56","slug":"ali-je-pravi-cas-za-vlaganje-v-delniske-sklade","status":"publish","type":"blog","link":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/blog\/ali-je-pravi-cas-za-vlaganje-v-delniske-sklade\/","title":{"rendered":"Ali je pravi \u010das za vlaganje v delni\u0161ke sklade?"},"content":{"rendered":"

Od po\u010detka pada vrijednosti dionica na burzama izazvanog smanjenom likvidno\u0161\u0107u i neizvjesno\u0161\u0107u kretanja gospodarstva uzrokovanog \u0161irenjem Covid-19 virusa pitamo se koliko je duboka ta kriza i koliko mo\u017ee utjecati na na\u0161e investicije. Dio iskusnijih i hrabrijih me\u0111u nama mo\u017eda ve\u0107 razmi\u0161lja o tome kako se bli\u017ei trenutak kada dionice postaju predmet na\u0161eg interesa.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dionice je svakako bolje kupiti kad su jeftinije, tj. kad se\u00a0 njihova cijena korigira \u2013 tzv. Buy the Dip<\/em> strategija, koja u osnovi ka\u017ee kako se pri kupnji dionice na ni\u017eim vrijednostima (tzv. Dip<\/em>) stvara bolja startna pozicija za budu\u0107i rast njihove vrijednosti. Naravno, to vrijedi kod dionica \u010dija vrijednost ne pada zato \u0161to sama kompanija ima zna\u010dajno smanjenje prihoda zbog gubitka tr\u017ei\u0161ne utakmice ili je upala u druge objektivne probleme. Vrijednost takve dionice mo\u017eda se nikad ne oporavi pa trenutna ni\u017ea vrijednost, tj. Dip<\/em> i nije dip<\/em> u dugom roku.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zbog smanjenja rizika izlo\u017eenosti jednoj dionici iskusni investitori naj\u010de\u0161\u0107e ula\u017eu u vi\u0161e dionica, dioni\u010dke fondove ili \u010ditave indekse. Takva se strategija u dugom roku mo\u017ee poduprijeti i \u010dinjenicom da su dioni\u010dki indeksi u duljem roku samoreguliraju\u0107i i da imaju sposobnost izbacivanja \u201elo\u0161ih\u201c kompanija te konstantno privla\u010de nove uspje\u0161ne kompanije. Dakle, ve\u0107ina dioni\u010dkih indeksa je samoobnovljiva te kao takvi mogu biti interesantni i manje profesionalnim pojedincima koji razmi\u0161ljaju o investiranju u dionice.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ovo \u0107u poku\u0161ati prikazati kroz kretanje sastava dioni\u010dkog indeksa S&P 500\u00a0 – indeksa najve\u0107ih ameri\u010dkih kompanija koje su izlistane na burzi. Indeks je 1957. g. predstavila ku\u0107a Standard and Poors i danas predstavlja najva\u017eniji indeks najve\u0107ih ameri\u010dkih kompanija.<\/p>\n

 <\/p>\n

S&P 500 je indeks kod kojeg udio pojedine dionice ovisi o njezinoj tr\u017ei\u0161noj kapitalizaciji (tj. vrijednosti kompanije na tr\u017ei\u0161tu). Sastoji se od 500 najve\u0107ih ameri\u010dkih kompanija i smatra se glavnim ekonomskim indikatorom dioni\u010dkog tr\u017ei\u0161ta i ameri\u010dkog gospodarstva. Njegov se sastav znatno mijenjao kroz vrijeme.<\/p>\n

 <\/p>\n

Pregled najve\u0107ih 10 pozicija u indeksu 2020. vs. 2009. g.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"Blog<\/p>\n

 <\/p>\n

Kada bismo usporedili sastav S&P 500 iz 2009. prema sektorima s onim dana\u0161njim, mo\u017eemo uo\u010diti da je do\u0161lo do zna\u010dajnih izmjena u njegovu sastavu. Tako je udio tehnolo\u0161kog sektora (zbog jednostavnosti prikaza u tehnolo\u0161ki sektor ubrojit \u0107emo i komunikacije) u indeksu porastao s cca 18% na preko 30%, dok je istovremeno udio energetskih kompanija u indeksu pao s preko 13% na manje od 3%. Na porast udjela tehnolo\u0161kog sektora utjecali su izlasci na burzu kompanija poput Facebooka koje su svojom veli\u010dinom zasjele me\u0111u top pozicije u indeksu. Va\u017enost tehnolo\u0161kog i komunikacijskog sektora imamo priliku vidjeti i u na\u0161em svakodnevnom \u017eivotu posebno otkad ve\u0107ina nas svakodnevne zadatke i komunikaciju mo\u017ee obavljati dislocirano.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kretanje vrijednosti S&P 500 indeksa na mjese\u010dnoj razini prilago\u0111en za inflaciju (inflation adjusted)<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"Graf<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.macrotrends.net\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Kada pogledamo gornju sliku, mo\u017eemo zamijetiti kako je indeks kroz povijest imao zna\u010dajnih padova uslijed raznih kriza i recesija, ali su na njegov kasniji rast najvi\u0161e utjecale nove, propulzivnije industrije koje su ga pogurale na nove najvi\u0161e vrijednosti. Istovremeno, kompanije koje su postajale sve manje zna\u010dajne vremenom bi ispale iz indeksa. Taj se proces stalno ponavlja te se indeks stalno \u201eosvje\u017eava\u201c. Istovremeno mo\u017eemo zaklju\u010diti da je u svakom zna\u010dajnijem padu vrijednosti indeksa ve\u0107a \u0161ansa za budu\u0107e zarade.<\/p>\n

 <\/p>\n

Indeksu se mo\u017eemo izlo\u017eiti na vi\u0161e na\u010dina:<\/p>\n

 <\/p>\n