![\"Graf](\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/graf-1.png\" "\\"\\"")
<\/p>\nO\u010digledan problem s ozna\u010davanjem preokreta oporavkom u obliku slova ‘V’, a ne (samo jo\u0161 jednim ) ‘skokom’ u silaznom (medvje\u0111em) trendu, je taj \u0161to su svi preokreti uvijek o\u010digledni u retrovizoru, ali rijetko kad uvjerljivi u stvarnom vremenu. U stvarnom vremenu uvijek postoje zabrinutosti zbog dubine i trajanja recesije, u\u010dinkovitosti politi\u010dkih (dr\u017eavnih) poticaja i veli\u010dine te\u0161ko utvrdivih neravnote\u017ea\/poveznica u financijskom sektoru. Stoga se mnogi investitori radije vra\u0107aju na tr\u017ei\u0161ta tek kad vide konstantne zelene pomake, a do kojih tradicionalno mo\u017ee do\u0107i prilikom preokreta u ekonomskim ili financijskim podacima. Me\u0111utim, oni su se u ovoj krizi pojavili zbog ogromnih monetarnih (centralne banke) i fiskalnih (dr\u017eave) stimulansa te prvih vijesti o ravnomjernijoj krivulji zaraze. Danas se ve\u0107 raspravlja o ponovnom otvaranju ekonomija.<\/p>\n
<\/p>\n
Vratimo se malo u povijest. Tipi\u010dan obrazac koji se pojavljuje prije zavr\u0161etka recesije su zna\u010dajne razlike u izvedbi razli\u010ditih klasa imovine. Ameri\u010dke su dionice u odnosu na obveznice predvodile zaokret u posljednjim mjesecima recesije 1981. i 1990. g., ali za njima zaostaju u recesiji 2001. i globalnoj financijskoj krizi 2008.-2009. g. (graf 1). Politi\u010dki odgovor na izazove recesije ponekad odre\u0111uje koja \u0107e se klasa imovine prva oporaviti, kao \u0161to je prikazano za posljednju globalnu financijsku krizu 2008.-2009. godine. Iako je SAD bio epicentar krize zbog sloma tr\u017ei\u0161ta hipotekarnih kredita, ameri\u010dke dionice nisu se prve oporavile, ve\u0107 su to bile kineske dionice koje su prve dotaknule dno u listopadu 2008., a oporavak je krenuo nakon \u0161to je kineska vlada najavila najve\u0107i fiskalni poticaj (oko 12% BDP-a). Nakon toga se u prosincu to \u00a0dogodilo i s tr\u017ei\u0161tem roba zbog investicija u infrastrukturu. Globalne su dionice dotaknule dno tek po\u010detkom o\u017eujka 2009., a oporavak je uslijedio nakon niza pozitivnih komentara izvr\u0161nih direktora ameri\u010dkih banaka na poslovanje u 1Q. Poticajne mjere SAD-a tijekom COVID recesije mogle bi na kraju nadma\u0161iti poticaj Kine iz 2008. gledaju\u0107i udio u BDP-u.<\/p>\n
<\/p>\n
Graf 1.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Izvor: J.P. Morgan<\/p>\n
<\/p>\n
Tijekom trenutne COVID recesije, prvi pozitivni pomaci su se vidjeli na ‘credit spread’<\/em> tr\u017ei\u0161tima (tr\u017ei\u0161ta korporativnih, municipalnih i high-yield<\/em> obveznica) s obzirom da su na njih bili usmjereni prvi programi otkupa FED-a i ECB-a u razdoblju izme\u0111u 15. i 23. o\u017eujka. Nekoliko dana kasnije krenulo se i s mjerama na razini cijelog gospodarstva (Kongres je 27. o\u017eujka odobrio fiskalni paket od 2 trilijuna dolara) te je postalo o\u010digledno za\u0161to je do vrhunca volatilnosti i ‘dna’ cijena dionica do\u0161lo ubrzo nakon pozitivnih pomaka na ‘credit spread’<\/em> tr\u017ei\u0161tima. Ako jo\u0161 k tome dodamo i nedavni (od pro\u0161log petka) 2.3 triilijuna USD vrijedan paket financijske podr\u0161ke za tijela lokalne uprave i mala i srednja poduze\u0107a, vidimo da su to naj\u0161ire i najve\u0107e monetarne i fiskalne mjere ikad donesene u ovako ranoj fazi recesije (graf 2.).<\/p>\n <\/p>\n Graf 2.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Izvor: Visual Capitalist<\/p>\n <\/p>\n S druge strane, izgledi za linearnom epidemiolo\u0161kom krivuljom u travnju se nastavljaju jer se infekcija COVID-19 i stopa smrtnosti nastavljaju smanjivati (graf 3.).<\/p>\n <\/p>\n Graf 3.\u00a0Dnevni rast zablje\u017eenih COVID-19 smrtnih slu\u010dajeva (5-dnevni pomi\u010dni prosjek).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Izvor: J.P. Morgan, WHO<\/p>\n <\/p>\n Tako\u0111er, gledaju\u0107i povijesna razdoblja postoji op\u0107a zabrinutost da tr\u017ei\u0161ta rijetko dose\u017eu ‘dna’ tako rano u recesijama, jer vi\u0161emjese\u010dno ili vi\u0161ekvartalno razdoblje slabljenja rasta i opadaju\u0107ih zarada pomi\u010de otporne to\u010dke i stvara nove, \u0161to mo\u017ee potaknuti daljnje razdu\u017eivanje i ni\u017ee valuacije (graf 4.). Na grafu 4. svijetloplavom bojom ozna\u010dene su prosje\u010dne vrijednosti indeksa u recesijama poslije 1990. godine. Nadalje, tamnoplavom su ozna\u010dene prosje\u010dne vrijednosti tijekom svih prethodnih recesija, a crvenom je ozna\u010deno kretanje vrijednosti indeksa u aktualnoj recesiji.<\/p>\n <\/p>\n Graf 4.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Izvor: J.P. Morgan<\/p>\n <\/p>\n Vjerojatno najistaknutiji medvje\u0111i skok na tr\u017ei\u0161tu bio je 25-postotni rast S&P-a krajem 2008. godine prilikom izglasavanja TARP-a (Troubled Asset Relief Program<\/em>), koji je me\u0111utim po\u010detkom 2009. godine bio vi\u0161e nego potpuno anuliran zbog slabih podataka o ekonomskim aktivnostima. Tr\u017ei\u0161ta su do\u017eivjela dvostruka dna u recesijama 1990.-91. i 2001. g., ali vi\u0161e zbog egzogenih \u0161okova poput po\u010detka ameri\u010dko-ira\u010dkog rata u sije\u010dnju 1991. i napada 11. rujna 2001. Ako pogledamo kretanje vrijednosti S&P 500 ameri\u010dkog indeksa prilikom povijesnih recesija, mo\u017eemo zaklju\u010diti kako ovakav nagli pad nije dosad zabilje\u017een. Trebalo mu je samo 16 trgovinskih dana da prije\u0111e u ‘medvje\u0111e’ tr\u017ei\u0161te (graf 5.)\u00a0 Tako\u0111er, niti u jednoj ranije zabilje\u017eenoj recesiji nije u ovako ranoj fazi do\u0161lo do kona\u010dnog pada, tzv. dna. Najja\u010di argument protiv ponavljanja povijesti i dosezanja dvostrukog dna u 2020. godini je ve\u0107 spomenuti fiskalni i monetarni poticaj koji nikad nije bio tako velik i \u0161irok ovako rano u recesij.<\/p>\n <\/p>\n Graf 5.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Izvor: Financial Times<\/p>\n <\/p>\n Ako nismo sigurni je li nastupilo \u201edno\u201c ili je volatilnost tr\u017ei\u0161ta jo\u0161 uvijek velika, uvijek je dobro rasporediti svoja ulaganja kroz odre\u0111eno vrijeme negativnih kretanja kako bi prosje\u010dna cijena kupnje bila \u0161to povoljnija, \u0161to je kod ulaganja u fondove iznimno jednostavno. Pritom imajmo na umu kako je ulaganje u dioni\u010dke fondove dugoro\u010dna investicija.<\/p>\n <\/p>\n Trenuta\u010dna nestabilnost je otvorila mnoge investicijske prilike na tr\u017ei\u0161tima i u svrhu maksimizacije budu\u0107ih povrata, za investitore koji su spremni na vi\u0161u razinu rizika, na\u0161i dioni\u010dki fondovi\u00a0InterCapital Global Equity<\/a>\u00a0i\u00a0InterCapital SEE Equity<\/a>\u00a0mogu poslu\u017eiti kao efikasan na\u010din postizanja izlo\u017eenosti i diverzifikacije globalnim i regionalnim dioni\u010dkim tr\u017ei\u0161tima. S druge strane, za one ni\u017eeg\/umjerenog rizika dugoro\u010dni potencijal vidimo u balansiranim strategijama koje ve\u0107i dio imovine investiraju u obveznice a manji u dionice. Takve strategije\u00a0imaju fondovi\u00a0InterCapital Balanced<\/a>\u00a0i\u00a0InterCapital Income Plus<\/a>.<\/p>\n <\/p>\n Ukoliko razmi\u0161ljate o ulaganju ili imate bilo kakvih pitanja, slobodno nam se javite<\/a>.<\/p>\n <\/p>\n Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podlo\u017ean je promjenama. Cjelovit, to\u010dan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, mo\u017eete prona\u0107i na web stranici: https:\/\/intercapitaletf.hr\/investicijski-fondovi\/<\/a>\u00a0 gdje su dostupni i Prospekt i Klju\u010dne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mi\u0161ljenja, analize, zaklju\u010dci, prognoze i projekcije isklju\u010divo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, dr\u017eanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za \u010diju potpunost i to\u010dnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mi\u0161ljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, nov\u010dane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti obja\u0161njeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.<\/em><\/p>\n","protected":false},"featured_media":7818,"parent":0,"template":"","class_list":["post-8375","blog","type-blog","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","blog-tag-diverzifikacija","blog-tag-sp-500","blog-tag-volatilnost"],"acf":{"writer_list":[449]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog\/8375","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog"}],"about":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/blog"}],"acf:post":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/member\/449"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7818"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8375"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"Graf](\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/graf-2.png\" "\\"\\"")
<\/p>\n![\"Graf](\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/graf-3.png\" "\\"\\"")
<\/p>\n![\"Graf](\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/graf-4.png\" "\\"\\"")
<\/p>\n![\"Graf](\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/graf-5.png\" "\\"\\"")
<\/p>\n