{"id":8373,"date":"2020-04-30T00:00:00","date_gmt":"2020-04-29T22:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/blog\/mjesovite-strategije-kao-izbor-u-vremenu-neizvjesnosti\/"},"modified":"2022-01-13T08:45:14","modified_gmt":"2022-01-13T07:45:14","slug":"mesane-strategije-kot-izbira-v-casu-negotovosti","status":"publish","type":"blog","link":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/blog\/mesane-strategije-kot-izbira-v-casu-negotovosti\/","title":{"rendered":"Me\u0161ane strategije kot izbira v \u010dasu negotovosti"},"content":{"rendered":"

Nakon \u0161to je kriza uzrokovana COVID-19 zahvatila svijet, globalni indeksi su naglo pali sa svojih povijesnih vrhunaca kojima je prethodio sna\u017ean rast globalnih tr\u017ei\u0161ta cijelo desetlje\u0107e. Najve\u0107i globalni indeksi S&P500 i Dow Jones su pali 34% i 37% do njihovog dna na dan 23. o\u017eujka 2020. godine uz velike dnevne promjene (negativne i pozitivne) kakve se nisu vidjele od Velike gospodarske krize 1929. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

U jeku pada cijelog tr\u017ei\u0161ta uzrokovanog globalnom pandemijom, volatilnog i nesigurnog tr\u017ei\u0161ta, postavlja se pitanje da li je sada pravo vrijeme za ulaganje?<\/p>\n

 <\/p>\n

Logi\u010dno, idealno bi bilo ulo\u017eiti novac kada se pad tr\u017ei\u0161ta pribli\u017ei svom kraju, jer su tada najve\u0107e prilike za zaradu. Me\u0111utim, nitko ne mo\u017ee sa sigurno\u0161\u0107u znati da li se u trenutnim okolnostima dno ve\u0107 dogodilo 23. o\u017eujka, tako da je jo\u0161 uvijek prisutan rizik od nastavka pada.<\/p>\n

 <\/p>\n

S jedne strane broj novozara\u017eenih osoba je iz dana u dan sve manji te se dr\u017eave polako otvaraju za nastavak poslovanja. S druge strane dogodila se ogromna \u0161teta u globalnim razmjerima koja \u0107e svijet povu\u0107i u recesiju tijekom 2020. godine te je najve\u0107e pitanje mo\u017ee li se potra\u017enja vratiti na razine prije pandemije (slika 1) te ho\u0107e li nakon otvaranja ekonomija do\u0107i do drugog ili pak tre\u0107eg vala novooboljelih. Tako\u0111er, tu su Vlade dr\u017eava i centralne banke koje fiskalnim i monetarnim mjerama poku\u0161avaju na sve na\u010dine spasiti gospodarstvo te sprije\u010diti da se recesija pretvori u depresiju, a to rade brzinom nikada vi\u0111enom u povijesti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Slika 1 \u2013 Mogu\u0107i scenariji oporavka gospodarstva nakon otvaranja dr\u017eava prema poslovanju<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\"Slika<\/p>\n

 <\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Kako bi se investitori mogli postaviti u vremenima nesigurnosti?<\/h4>\n

 <\/p>\n

Jedno rje\u0161enje je ulaganje u mje\u0161ovite fondove, koji kombiniraju manje rizi\u010dne (ali potencijalno i manje profitabilne) i vi\u0161e rizi\u010dne (potencijalno vi\u0161e profitabilne) klase imovine, odnosno obveznice i dionice. Volatilnost se gleda kao rizik, odnosno ako je ve\u0107a volatilnost, ve\u0107i je rizik i vice versa. Prethodna dva mjeseca su tr\u017ei\u0161ta kapitala diljem svijeta do\u017eivjela povijesno najve\u0107u volatilnost.<\/p>\n

 <\/p>\n

Na slici 2 vidi se godi\u0161nji prosje\u010dan prinos od obveznica koji iznosi 5,8% (crvena crta) u razdoblju od 1990.-2019. godine. Na slici 3 vidimo zna\u010dajno ve\u0107u volatilnost (rizik) kod ulaganja u dionice u istom razdoblju, ali sa ve\u0107im prosje\u010dnim prinosom od 8,5%.<\/p>\n

 <\/p>\n

Slika 2 \u2013 Godi\u0161nji prinosi na obveznicama koje predstavlja Bloomberg Barclays Global Index, 1990.-2019.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\"Graf<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: Bloomberg, InterCapital Asset Management<\/pre>\n
 <\/p>\n
\u00a0<\/strong><\/p>\n
 <\/p>\n
Slika 3 \u2013 Godi\u0161nji prinosi na dionicama koje predstavlja MSCI World Index, 2009.-2019.<\/strong><\/p>\n
 <\/p>\n
\"Graf<\/p>\n
 <\/p>\n
Izvor: Bloomberg, InterCapital Asset Management<\/pre>\n
 <\/p>\n
 <\/p>\n
 <\/p>\n
Slika 4 prikazuje crvenom linijom kako bi izgledalo povijesno kretanje kumulativnih petogodi\u0161njih prinosa ukoliko imovinu ulo\u017eimo 50% u dionice (MSCI World Index) te 50% u obveznice (Bloomberg Barclays Global Index). Tako\u0111er, mo\u017eemo vidjeti kretanje kumulativnih petogodi\u0161njih prinosa isklju\u010divo od obveznica koje prikazuje plava linija i isklju\u010divo od dionica koje prikazuje siva linija, uz uvjet da su njihovi kuponi, kamate i dividende svaki puta reinvestirani. Mo\u017eemo primijetiti da u periodima kada tr\u017ei\u0161te ima pozitivan sentiment dionice \u201enagrade\u201c ulaga\u010de vi\u0161estruko vi\u0161im prinosom nego \u0161to bi oni dobili da su ulagali isklju\u010divo u obveznice. S druge strane, u vremenima krize obveznice slu\u017ee kao oslonac \u010diji prinos u promatranom periodu prakti\u010dki nikada nije negativan ako gledamo petogodi\u0161nje razdoblje investiranja.<\/p>\n
 <\/p>\n
Slika 4 \u2013 Povijesno kretanje 5-godi\u0161njeg prinosa obveznica i dionica, sije\u010danj 1995. \u2013 svibanj 2020.<\/strong><\/p>\n
 <\/p>\n
\"Graf<\/p>\n
 <\/p>\n
Izvor: Bloomberg, InterCapital Asset Management<\/pre>\n
 <\/p>\n
 <\/p>\n
 <\/p>\n
Alokacija imovine na na\u010din koji je prikazan crvenom linijom (50:50) rezultirala je maksimalnim kumulativnim petogodi\u0161njim prinosima od preko 100%, dok je minimalan kumulativni petogodi\u0161nji prinos iznosio -4% u istom razdoblju od sije\u010dnja 1995. godine do svibnja 2020. godine. Prosje\u010dan kumulativni petogodi\u0161nji prinos u cijelom razdoblju iznosio je 40%.<\/p>\n
 <\/p>\n