{"id":8371,"date":"2020-05-15T00:00:00","date_gmt":"2020-05-14T22:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/blog\/mogu-li-naftne-kompanije-prezivjeti-negativne-cijene-nafte\/"},"modified":"2022-01-13T08:43:27","modified_gmt":"2022-01-13T07:43:27","slug":"ali-lahko-naftna-podjetja-prezivijo-negativne-cene-nafte","status":"publish","type":"blog","link":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/blog\/ali-lahko-naftna-podjetja-prezivijo-negativne-cene-nafte\/","title":{"rendered":"Ali lahko naftna podjetja pre\u017eivijo negativne cene nafte?"},"content":{"rendered":"

U ovom osvrtu odlu\u010dili smo se suo\u010diti s aktualnom temom cijena nafte, koje su nedavno pale \u010dak do -37 dolara za barel, te utjecajem takvih kretanja na poslovanje naftnih kompanija.<\/p>\n

 <\/p>\n

Sukob Rusije i Saudijske Arabije oko ograni\u010davanja proizvodnje<\/h4>\n

 <\/p>\n

U o\u017eujku ove godine nakon sukoba Rusije i Saudijske Arabije oko ograni\u010davanja proizvodnje nafte uslijed pada potra\u017enje, ve\u0107 oslabljena cijena nafte naglo je potonula. \u0160irenje virusa COVID-19 po\u010delo je zatvarati sve ve\u0107i dio razvijenog svijeta \u0161to je dodatno oslabilo potra\u017enju na povijesno nevi\u0111ene razine te nakratko dovelo cijenu ameri\u010dke WTI nafte do negativnih razina. Od po\u010detka godine je cijena nafte pala za gotovo 60%, dok je S&P indeks proizvo\u0111a\u010da nafte u istom razdoblju izgubio oko 40%, unato\u010d tome \u0161to se pad cijena nafte poklopio s op\u0107om korekcijom dioni\u010dkih tr\u017ei\u0161ta uzrokovanom epidemijom virusa. Postavlja se pitanje za\u0161to dolazi do te razlike iako je kretanje indeksa o\u010digledno korelirano s kretanjem cijene nafte.<\/p>\n

 <\/p>\n

Grafikon 1. Usporedba kretanja cijene nafte i indeksa proizvo\u0111a\u010da nafte (indeksirano na 100)<\/p>\n

 <\/p>\n

\"Graf<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: Bloomberg, InterCapital Asset Management<\/pre>\n
 <\/p>\n
Cijena nafte razlikuje se ovisno o datumu isporuke<\/h4>\n
 <\/p>\n
Postoji nekoliko elemenata odgovora na to pitanje, a prije svega treba krenuti od razlike izme\u0111u trenutne i budu\u0107e isporuke, odnosno naftnih ugovora s isporukom sljede\u0107i mjesec i primjerice s isporukom za \u0161est mjeseci. Cijena nafte koja se najvi\u0161e prati i naj\u010de\u0161\u0107e spominje u medijima je spot<\/em> cijena, odnosno cijena ugovora s najbli\u017eom isporukom. S druge strane, razuman proizvo\u0111a\u010d nafte \u017eeli imati odre\u0111enu sigurnost planiranja stoga nerijetko zaklju\u010dava prodajnu cijenu na na\u010din da proda futures<\/em> ugovor koji mu omogu\u0107uje da budu\u0107u proizvodnju proda po unaprijed dogovorenoj cijeni. U na\u0161em primjeru poslu\u017eili smo se ugovorom \u010dija je isporuka \u0161est mjeseci od ugovaranja, a on za razliku od spot<\/em> ugovora nikada nije dosegnuo negativne razine. To zna\u010di da naftna kompanija koja primjerice ima politiku zaklju\u010davanja prodajne cijene za planiranu proizvodnju \u0161est mjeseci unaprijed, nije ni u jednom trenutku prodavala naftu uz negativne cijene.<\/p>\n
 <\/p>\n
Grafikon 2. Usporedba cijene naftnih ugovora s razli\u010ditim datumom isporuke (USD \/ barel)<\/p>\n
 <\/p>\n
\"Graf<\/p>\n
 <\/p>\n
Izvor: Bloomberg, InterCapital Asset Management<\/pre>\n
 <\/p>\n
Proizvoditi ili ne, pitanje je sad<\/h4>\n
 <\/p>\n
Me\u0111utim, netko je o\u010dito prodavao ako je cijena dosegnula tu razinu. Velikim dijelom to su \u0161pekulanti koji \u017eele iskoristiti razliku u cijeni razli\u010ditih ugovora, no u praksi to nije tako jednostavno. Naime, isporuku nafte temeljem spot<\/em> ugovora kupac mora negdje skladi\u0161titi \u0161est mjeseci da bi je kasnije prodao po vi\u0161oj cijeni. Naravno, to zna\u010di da je potrebno osigurati skladi\u0161ne kapacitete i to po ni\u017eem tro\u0161ku od razlike u cijeni me\u0111u ugovorima. Ulaga\u010di koji to nisu uspjeli osigurati morali su u tom trenutku prodati taj ugovor po bilo kojoj cijeni, pa \u010dak i negativnoj, strani koja je uspjela to osigurati. Koliko to mo\u017ee biti te\u0161ko pokazuje rast ameri\u010dkih zaliha nafte, a sli\u010dan trend vidljiv je diljem svijeta, pa se \u010dak i naftni tankeri koriste kao skladi\u0161ta plutaju\u0107i uz obale luka.<\/p>\n
 <\/p>\n
Grafikon 3. Kretanje ameri\u010dkih zaliha nafte (mlrd. barela)<\/p>\n
 <\/p>\n
\"Graf<\/p>\n
 <\/p>\n
Izvor: Bloomberg, InterCapital Asset Management<\/pre>\n
 <\/p>\n
Kada svjedo\u010dimo ovakvom okru\u017eenju, prirodno se zapitati za\u0161to se tr\u017ei\u0161te ne izbalansira prije nego do\u0111e do tako sna\u017enih promjena cijene, odnosno za\u0161to naftne kompanije i dalje proizvode na razinama od 20-30 dolara za barel. Odgovor le\u017ei u slaboj fleksibilnosti proizvodnje i samom tro\u0161ku proizvodnje. Naime, naftnu bu\u0161otinu je te\u0161ko i skupo uklju\u010divati i isklju\u010divati stoga kompanijama ima vi\u0161e smisla nastaviti proizvodnju kod aktivnih projekata. Osim toga, direktni tro\u0161kovi proizvodnje kod tradicionalnih le\u017ei\u0161ta nerijetko ne prelaze razinu od oko 10-15 dolara po barelu. Naravno, postoje i drugi op\u0107i i administrativni tro\u0161kovi u naftnoj kompaniji osim tro\u0161ka same proizvodnje, no zapravo najve\u0107i problem nastaje kod investicija jer mnoge ne mogu biti profitabilne ukoliko bi cijene nafte dugoro\u010dno bile na ovako niskim razinama. Me\u0111utim, nove investicije se mogu privremeno zaustaviti, a proizvedena nafta skladi\u0161titi, \u0161to zapravo usporava prilagodbu tr\u017ei\u0161ta na nove uvjete potra\u017enje i rezultira pove\u0107anom volatilno\u0161\u0107u cijena.<\/p>\n
 <\/p>\n
Nafta i plin nisu isto<\/h4>\n
 <\/p>\n
Jo\u0161 jedan bitan element odgovora na po\u010detno pitanje za\u0161to dionice naftnih kompanija mogu imati bolju izvedbu od same cijene nafte jest plin. Naime, naftne kompanije se naj\u010de\u0161\u0107e uz proizvodnju nafte bave i proizvodnjom prirodnog plina, a tr\u017ei\u0161te prirodnog plina u dugom roku ima odre\u0111enu korelaciju s naftom, no kratkoro\u010dno cjenovna dinamika mo\u017ee biti vrlo razli\u010dita, \u0161to je i vidljivo na prikazu kretanja cijena ove godine. Plin prije svega mo\u017eemo smatrati vi\u0161e lokalnim proizvodom od nafte jer se naj\u010de\u0161\u0107e transportira plinovodom (ako isklju\u010dimo znatno skuplji oblik ukapljenog plina), stoga na relativno zatvorenim tr\u017ei\u0161tima s ograni\u010denim interkonekcijskim kapacitetima nema globalne konkurencije. Osim toga, za prirodnim plinom trenutno postoji sna\u017enija sekularna potra\u017enja jer ga se smatra \u010di\u0161\u0107im izvorom energije od nafte ili primjerice ugljena. Taj trend je najvi\u0161e vidljiv kod proizvodnje elektri\u010dne energije gdje se iz tradicionalnog ugljena ili lignita sve vi\u0161e prelazi na obnovljive izvore i plin. Kombinacija tih dvaju izvora je bitna jer plin mo\u017ee osigurati ve\u0107u stabilnost proizvodnje od primjerice vjetra. S druge strane trend elektrifikacije ima negativan utjecaj na dugoro\u010dnu potra\u017enju za naftom i ograni\u010dava joj cijenu.<\/p>\n
 <\/p>\n
Grafikon 4. Usporedba kretanja cijene nafte i prirodnog plina (indeksirano na 100)<\/p>\n
 <\/p>\n
\"Graf<\/p>\n
 <\/p>\n
Izvor: Bloomberg, InterCapital Asset Management<\/pre>\n
 <\/p>\n
Kona\u010dno, da se vratimo i na naslovno pitanje; mogu li naftne kompanije pre\u017eivjeti negativne cijene nafte? Kratkoro\u010dno mogu jer primjenjivanjem politike zaklju\u010davanja cijena nikada ni ne prodaju naftu po tim cijenama. Me\u0111utim, niske cijene dugoro\u010dno imaju zna\u010dajan utjecaj na kapitalna ulaganja bez kojih nema nove proizvodnje. Naime, trajno niska cijena nafte u velikom broju slu\u010dajeva ne mo\u017ee osigurati dovoljno nov\u010danog toka od projekta da se inicijalna investicija vrati u razumnom roku, odnosno roku koji zahtijevaju dioni\u010dari.<\/p>\n
 <\/p>\n
Sve ove elemente, ali i mnoge druge uzimamo u obzir kod analize naftnih kompanija u koje ula\u017eemo u dioni\u010dkim fondovima InterCapital SEE Equity<\/a> i InterCapital Global Equity<\/a>. Osim toga, unutar odre\u0111enog sektora uspore\u0111ujemo koliko koja kompanija pridaje va\u017enosti odr\u017eivosti poslovanja, odnosno ekolo\u0161kim, dru\u0161tvenim i upravlja\u010dkim pitanjima (eng. ESG) te koliko je transparentna oko rezultata. Za potrebe takve analize razvili smo vlastiti model ocjenjivanja temeljem niza kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja, \u010dime smo oplemenili tradicionalnu fundamentalnu analizu, odnosno procjenu vrijednosti. Pritom dajemo prednost onim izdavateljima koje u tom pogledu ocijenimo uspje\u0161nijima, budu\u0107i da vjerujemo da se i u negativno percipiranim sektorima po pitanju odr\u017eivosti mogu istaknuti odre\u0111eni \u0161ampioni koje ne treba isklju\u010diti iz skupa potencijalnih ulaganja.<\/p>\n
 <\/p>\n
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT
\nd.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podlo\u017ean je promjenama. Cjelovit, to\u010dan i istinit opis UCITS fondova koji se
\nspominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, mo\u017eete prona\u0107i na web stranici: https:\/\/intercapitaletf.hr\/investicijski-fondovi\/<\/a><\/em> gdje su dostupni i Prospekt i Klju\u010dne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mi\u0161ljenja, analize, zaklju\u010dci, prognoze i projekcije isklju\u010divo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, dr\u017eanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za \u010diju potpunost i to\u010dnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mi\u0161ljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, nov\u010dane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti obja\u0161njeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.<\/em><\/p>\n","protected":false},"featured_media":7838,"parent":0,"template":"","class_list":["post-8371","blog","type-blog","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","blog-tag-analiza","blog-tag-dionice","blog-tag-energetski-sektor","blog-tag-energija","blog-tag-futures","blog-tag-intercapital-global-equity","blog-tag-intercapital-see-equity","blog-tag-nafta","blog-tag-naftni-sektor","blog-tag-plin","blog-tag-spot"],"acf":{"writer_list":[442]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog\/8371","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog"}],"about":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/blog"}],"acf:post":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/member\/442"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7838"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8371"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}