<\/p>\n
![\"Graf](\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/graf-1-dubcek.png\" "\\"\\"")
<\/p>\n
<\/p>\n
Nema sumnje kako se nalazimo usred vrlo ozbiljne recesije nevi\u0111ene dugi niz godina. S druge strane, pogledamo li dioni\u010dka tr\u017ei\u0161ta, te\u0161ko bi to mogli zaklju\u010diti. Dioni\u010dki indeksi vratili su dobar dio pada i blizu su razina s po\u010detka godine, prije po\u010detka globalne epidemije i najbr\u017ee korekcije u povijesti. \u010covjek se zapita kako je to mogu\u0107e? Za\u0161to tr\u017ei\u0161ta rastu dok tutnji oluja?<\/p>\n
<\/p>\n
Graf 2. Kretanje ameri\u010dkog (SPX) i njema\u010dkog (DAX) dioni\u010dkog indeksa od po\u010detka godine (Izvor: Bloomberg)<\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n O\u010dekivanje boljih vijesti <\/p>\n Prvo, nikad ne treba zanemariti mo\u0107 dioni\u010dkih tr\u017ei\u0161ta da gledaju u budu\u0107nost. U pravilu se dno dogodi mjesecima prije nego li se vide najgori ekonomski podaci. Klju\u010dna sila iza ovakvog oporavka dioni\u010dkih tr\u017ei\u0161ta bilo je uvjerenje da \u0107e svakim dolaskom novih vijesti i podataka, oni biti sve pozitivniji. To ne trebamo smatrati neopravdanim pretjeranim optimizmom. Reakcija vlasti dr\u017eava diljem svijeta bila je potrebna kako bi se \u0161to prije zaustavilo \u0161irenje epidemije, a blokada gospodarstva nu\u017eno je dovela do obustave rada tvrtki, a kada tvrtke ne posluju, neizbje\u017eno dolazi i do otpu\u0161tanja radnika i pada potro\u0161nje. Ipak, u trenutku kada je postalo jasno kako ne\u0107e do\u0107i do potpune kataklizme u svjetskom zdravstvenom sustavu i gospodarstvu, tr\u017ei\u0161te je po\u010delo percipirati kako \u0107e se tvrtke po\u010deti ubrzano ponovno otvarati i kako je najgore iza nas. Od tada, kompanije prilago\u0111avaju svoje poslovanje, a novi makroekonomski podaci sve su bolji. Nakon sna\u017enog pada BDP-a za 2020. godinu, o\u010dekuje se vra\u0107anje dobrog dijela izgubljenog u 2021. godini.<\/p>\n <\/p>\n I ba\u0161 zato, smatramo kako je vjera u bolju budu\u0107nost bila klju\u010dan faktor rasta dioni\u010dkih tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n <\/p>\n Nevi\u0111ene monetarne i fiskalne mjere <\/p>\n Drugi bitan razlog je niz koordiniranih monetarnih i fiskalnih mjera. Nakon desetlje\u0107a sna\u017enih monetarnih stimulusa od strane centralnih banaka, prvi puta imamo koordinirani fiskalni i monetarni stimulus i to nevi\u0111enih razmjera. Ve\u0107ina vlada i sredi\u0161njih banaka reagirala je odlu\u010dno u namjeri da pomognu gospodarstvu te odobrene mjere dose\u017eu razine od 10-20% godi\u0161njeg BDP-a, dok je u Japanu taj iznos gotovo 40%.<\/p>\n <\/p>\n Istovremeno, sredi\u0161nje banke diljem svijeta sni\u017eavaju referentne kamatne stope i upumpavaju dodatni novac u sustav kako bi olak\u0161ali kreditiranje pogo\u0111enih kompanija, ali i financiranje samih dr\u017eava i njihovih paketa pomo\u0107i direktno kroz otkup dr\u017eavnih obveznica. Ameri\u010dka centralna banka po\u010dela je kupovati \u010dak i korporativne obveznice, dok Japanska centralna banka investira izravno u dionice na tjednoj bazi.<\/p>\n <\/p>\n Zajedni\u010dki, niz fiskalnih i monetarnih mjera vrlo su sna\u017ena sila. Ekonomije i granice polako se otvaraju, sa njima se polako vra\u0107a i poslovanje firmi, a tr\u017ei\u0161te smatra kako \u0107e ta sila biti dovoljna kako bi se gospodarski rast vratio na stare staze slave. Drugim rije\u010dima, sa fiskalnim i monetarnim mjerama koje mu \u010duvaju le\u0111a, tr\u017ei\u0161te \u0161alje poruku: nemojte se kladiti protiv mene!<\/em> Za\u0161to? Zato jer iako je razina ekonomske \u0161tete ogromna, mjere pomo\u0107i su u najmanju ruku jednake!<\/p>\n <\/p>\n Diskontne stope <\/p>\n Tre\u0107i vrlo va\u017ean faktor ovako sna\u017enog oporavka dioni\u010dkih tr\u017ei\u0161ta su diskontne stope. Kod valuacije kompanija, klju\u010dna je sada\u0161nja vrijednost budu\u0107ih nov\u010danih tokova i zarada.<\/p>\n <\/p>\n Kako bi pove\u0107ali sada\u0161nju vrijednost zarada kompanije u budu\u0107im razdobljima, mo\u017eemo napraviti dvije stvari: ostvariti ve\u0107e budu\u0107e zarade ili sniziti diskontnu stopu. Sredi\u0161nje banke su dodatnim sni\u017eavanjem kamatnih stopa i pove\u0107avanjem likvidnosti u sustavu napravile upravo to \u2013 diskontna stopa spu\u0161tena je na najni\u017ee razine ikad.<\/p>\n <\/p>\n Ako na primjer za diskontnu stopu koristimo trenutni prinos na 10-godi\u0161nje ameri\u010dke obveznice, onda dolar zarade za pet godina ne vrijedi mnogo manje ni danas, oko 95 centi. Tako niske kamatne stope mogu dobrim dijelom poni\u0161titi kratkoro\u010dni pad zarada, odnosno\u00a0 zbog niskog diskontnog faktora, niti dugoro\u010dni rast ne mora biti tako impresivan. Pojednostavljeno, dolar zara\u0111en za pet godina vrijedi puno u dana\u0161njim dolarima i ako vjerujete u svijetlu budu\u0107nost, vi\u0161e \u0107ete biti voljni platiti dionicu danas.<\/p>\n <\/p>\n Iako navedeni razlozi podupiru rast dioni\u010dkih tr\u017ei\u0161ta, opravdano je pitati se je li to dovoljno za povratak dioni\u010dkih indeksa na razine prije korona krize. Tu ipak moramo malo detaljnije promotriti koje sastavnice indeksa su rasle u kojem trenutku. U prvom dijelu povratka, rasle su prvenstveno dionice tehnolo\u0161kog sektora koji se, osim \u0161to \u0107e u novim okolnostima kratkoro\u010dno i srednjoro\u010dno profitirati, sastoji od najlikvidnijih kompanija s ogromnim koli\u010dinama casha na ra\u010dunu koji im omogu\u0107ava pre\u017eivljavanje usporavanja poslovanja, ali i preuzimanje manjih konkurenata i okrupnjavanje. S tim rastom je i ameri\u010dki tehnolo\u0161ki indeks NASDAQ postigao novu najvi\u0161u razinu u povijesti.<\/p>\n <\/p>\n Vrlo va\u017enu varijablu posljednjih mjeseci \u010dini i pozicioniranje investitora. Investiranost institucionalnih investitora na vrlo je niskim razinama, a \u0161tednja na ra\u010dunima gra\u0111ana istovremeno je rasla. To je dovelo do zadnje etape rasta posljednjih desetak dana, koji su predvodile kompanije \u010dije je poslovanje najvi\u0161e pogo\u0111eno krizom i \u010dije su dionice u najve\u0107em minusu od po\u010detka godine. Smatramo kako se dio investitora ipak odlu\u010dio priklju\u010diti rastu tr\u017ei\u0161ta i smanjiti podinvestiranost, pritom kupuju\u0107i dionice koje su se najmanje oporavile.<\/p>\n <\/p>\n Odmjeravanje snaga posljedica korone na gospodarstvo i silne nove koli\u010dine novca u sustavu nastavit \u0107e se i dalje i zbog toga o\u010dekujemo kako nam budu\u0107nost nosi ne\u0161to ve\u0107u volatilnost, ali time i niz prilika.<\/p>\n <\/p>\n Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe\u00a0 na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podlo\u017ean je promjenama. Cjelovit, to\u010dan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, mo\u017eete prona\u0107i na web stranici: https:\/\/intercapitaletf.hr\/investicijski-fondovi\/<\/a><\/em> gdje su dostupni i Prospekt i Klju\u010dne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mi\u0161ljenja, analize, zaklju\u010dci, prognoze i projekcije isklju\u010divo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, dr\u017eanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za \u010diju potpunost i to\u010dnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mi\u0161ljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, nov\u010dane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti obja\u0161njeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.<\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"featured_media":7462,"parent":0,"template":"","class_list":["post-8369","blog","type-blog","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"acf":{"writer_list":[441]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog\/8369","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog"}],"about":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/blog"}],"acf:post":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/member\/441"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7462"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8369"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"Graf](\"https:\/\/intercapitaletf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/graf-2-dubcek.png\" "\\"\\"")
<\/p>\n
\n<\/strong><\/p>\n
\n<\/strong><\/p>\n
\n<\/strong><\/p>\n