{"id":8363,"date":"2020-08-20T00:00:00","date_gmt":"2020-08-19T22:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/blog\/dolaze-li-vremena-inflacije\/"},"modified":"2022-01-13T08:33:19","modified_gmt":"2022-01-13T07:33:19","slug":"ali-prihaja-cas-inflacije","status":"publish","type":"blog","link":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/blog\/ali-prihaja-cas-inflacije\/","title":{"rendered":"Ali prihaja \u010das inflacije?"},"content":{"rendered":"

Nakon izbijanja pandemije Covida-19 svjedo\u010dili smo koordiniranom odgovoru monetarne i fiskalne politike na globalnoj razini i procjenjuje se da je ukupni fiskalni stimulans u svibnju na razini zemalja G20 iznosio oko 9 bilijuna USD (link<\/a>),\u00a0 dok se monetarni stimulans pove\u0107ao za preko 6,5 bilijuna USD u odnosu na razinu prije godinu dana (vidi Graf 1.). Te brojke od kojih se zavrti u glavi dovode do pitanja je li pandemija Covida-19 zapravo doga\u0111aj koji \u0107e, zbog ogromne dodatne likvidnosti koje su centralne banke pustile u bankarski sustav i zbog velikih dodatnih prora\u010dunskih deficita koje su dr\u017eave stvorile da bi sprije\u010dile ve\u0107i i du\u017ei pad ekonomske aktivnosti, izazvati budu\u0107e ve\u0107e stope inflacije?<\/p>\n

 <\/p>\n

Graf 1. Dvanaestomjese\u010dna promjena bilance velikih centralnih banaka i globalna promjena agregata M1 Y\/Y%<\/p>\n

 <\/p>\n

\"Dario<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: Deutsche bank<\/p>\n

 <\/p>\n

Kratki rok
\n<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

U kratkom roku sigurno ne\u0107e. Va\u017eno je imati na umu da je za generiranje trajnije ve\u0107e stope inflacije potrebno imati ve\u0107u potra\u017enju za robama i uslugama od potencijalne ponude, tj. ponude pri punoj zaposlenosti proizvodnih kapaciteta.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kroz zatvaranje ekonomija i ograni\u010denja ekonomske aktivnosti u Europskoj uniji za vrijeme epidemije prete\u017eno tijekom drugog kvartala ove godine, u ve\u0107ini zemalja izgubljeno je izme\u0111u \u00a05 i 10% BDP-a, a i prije Covida-19 velik dio zemalja u Europskoj uniji imao je niske stope rasta koje nisu odra\u017eavale punu zaposlenost resursa. Trebat \u0107e barem nekoliko godina, a vjerojatno i du\u017ee (5 do 7 godina) da Europska unija bude u punoj zaposlenosti, odnosno da potra\u017enja bude ve\u0107a od ponude.<\/p>\n

 <\/p>\n

Drugim rije\u010dima, po\u010detkom pandemije na globalnoj razini vidjeli smo povijesni vrlo brz i velik pad ekonomske aktivnosti, odnosno brzo smo u\u0161li u jednu od najve\u0107ih globalnih recesija ikad. I iako \u0107e ta recesija vjerojatno vrlo kratko trajati i po\u010detni oporavak je brz, trebali bismo se bojati deflacije, a ne inflacije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Inflatorni u\u010dinak pandemije
\n<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

S druge strane postoje validni argumenti koji se navode u prilog ipak inflatornih posljedica pandemije. Prije svega tu se govori o uni\u0161tenju proizvodnih kapaciteta.<\/p>\n

 <\/p>\n

U jednom dijelu se \u0161ok pandemije neopravdano uspore\u0111ivao s ratom. Da, do\u0161lo je i do smanjenja ponude i proizvodnih kapaciteta, ali isti nisu do\u017eivjeli uni\u0161tenje. Drugim rije\u010dima, tvornice i dalje postoje i iako su neko vrijeme ograni\u010deno radile ili bile zatvorene, ukidanjem takvih mjera sve se brzo vra\u0107a u normalu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kod usluga je situacija pone\u0161to te\u017ea. \u00a0Zatvorene trgovine, restorani, kafi\u0107i, hoteli, zabavni parkovi, kina i sli\u010dno sigurno su doveli do uni\u0161tenja dijela ponude i odre\u0111en broj malih biznisa se trajno zatvorio te \u0107e trebati neko vrijeme da se ista ponuda nadoknadi. Sjetimo se i da trajno zatvaranje ili ote\u017eano djelovanje dijela uslu\u017enih kapaciteta smanjuje ponudu usluga, a prilikom oporavka potra\u017enja mo\u017ee dovesti do pritiska na njihove cijene.<\/p>\n

 <\/p>\n

Sre\u0107om, za sada nema dokaza da se to zaista i dogodilo. Ono \u0161to se zasad ve\u0107inom mo\u017ee vidjeti u spomenutim pogo\u0111enim uslu\u017enim sektorima je smanjenje cijena usluga i rezanje tro\u0161kova kao odgovor na smanjenu potra\u017enju i ograni\u010denja vezana za pandemiju (vidi Graf 2.).<\/p>\n

 <\/p>\n

Graf 2. Ve\u0107ina djelatnosti u SAD-u koji posluju zna\u010dajno ispod svojih kapaciteta spustili su cijene usluga<\/p>\n

 <\/p>\n

\"Dario<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: Goldman Sachs<\/p>\n

 <\/p>\n

Ostali argumenti su vezani za velik (trajni) fiskalni stimulans, tiskanje novca i neodr\u017eivost dr\u017eavnog duga.<\/p>\n

 <\/p>\n

Fiskalni stimulans
\n<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

U globalnoj financijskoj krizi iz 2009. g. vidjeli smo zna\u010dajan odgovor centralnih banaka i veliko pove\u0107anje ponude novca koje nije dovelo do inflacije. Ovaj put se pridru\u017eila i fiskalna politika, odnosno dr\u017eave su intervenirale izda\u0161nijim naknadama za nezaposlene i potporama za zadr\u017eavanje zaposlenosti koje su direktno stavile novac u d\u017eepove gra\u0111ana koji ga mogu odmah potro\u0161iti. To bi samo po sebi moglo biti inflatorno, ali treba uzeti u obzir dvije stvari.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prva je da je takav odgovor fiskalnih vlasti bio ekonomski logi\u010dan i opravdan i da se radi o standardnom odgovoru na recesiju. Zlatno pravilo je da bi fiskalni odgovor trebao otprilike odgovarati projiciranom padu BDP-a samo da bi se anulirale negativne posljedice krize. I iako su mjere u apsolutnim iznosima bile relativno financijski izda\u0161ne, i dalje je direktna dr\u017eavna pomo\u0107 (ne uzimaju\u0107i u obzir garancije i mogu\u0107nost jeftinijih kreditnih linija) gotovo u svim zemljama bila puno manja od o\u010dekivanog pada BDP-a.<\/p>\n

 <\/p>\n

Druga je da su iste mjere prije svega sprije\u010dile daljnji rast nezaposlenosti, pad povjerenja potro\u0161a\u010da i promjenu obrazaca potro\u0161nje (budu\u0107i daljnji pad potro\u0161nje i preferiranja \u0161tednje). Dokle god su stope nezaposlenosti na relativno visokim razinama (pa makar se brzo spu\u0161tale) i dokle god rast pla\u0107a ne postoji ili je na vrlo niskim razinama, te\u0161ko je povjerovati da \u0107e potro\u0161a\u010di biti posebno optimisti\u010dni oko svoje budu\u0107nost. Puno je ve\u0107a vjerojatnost da \u0107e isti dobiveni \u010dek od dr\u017eave poku\u0161ati u\u0161tedjeti. Osim toga, velik dio tih naknada \u0107e se, makar oprezno, s oporavkom zaposlenosti ukinuti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zaklju\u010dak je da je odgovor fiskalnih vlasti za sad zapravo kontracikli\u010dki, a ne ekspanzivan, tj. poma\u017ee sprje\u010davanju daljnjeg pada BDP-a, a ne donosi sam budu\u0107i rast istog.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eTiskanje novca\u201c
\n<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\u010cesto se govori o tome da \u0107e tiskanje novca od strane centralnih banaka kad-tad dovesti do inflacije. Rijetko se pak spominje da prava kreacija novca koja bi mogla dovesti do inflacije nastaje kroz kreditnu aktivnost. Drugim rije\u010dima; ako gra\u0111ani i (nefinacijska) poduze\u0107a ne uzimaju kredite da bi vi\u0161e tro\u0161ili ili investirali, nego dr\u017ee sve ve\u0107u \u0161tednju, ni\u0161ta od inflacije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Centralne banke ne daju jeftin novac direktno gra\u0111anima niti poduze\u0107ima (osim \u0161to kroz programe otkupa obveznica, tkz. QE, kupuju korporativne obveznice pa tako smanjuju tro\u0161ak financiranja istih), nego bankama u nadi da \u0107e onda banke dalje jeftinije financirati iste i tako pove\u0107ati kreditnu, a kroz to i ekonomsku aktivnost.<\/p>\n

 <\/p>\n

Na \u017ealost, kao \u0161to smo vidjeli, u Europi se to u posljednjih 7-8 godina nije dogodilo. O razlozima se mo\u017ee napisati \u010ditav novi blog, ali ukratko to je kombinacija toga \u0161to banke u Europi nisu o\u010distile svoje bilance od lo\u0161ih kredita jo\u0161 od prethodne krize pa nisu voljne preuzimati ve\u0107e rizike, te \u0161to ku\u0107anstva i kompanije nisu pretjerano optimisti\u010dne oko svoje budu\u0107nosti pa ne uzimaju kredite bez obzira na trenutne vrlo niske kamatne stope.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nema posebnog razloga za\u0161to bi dodatno monetarno labavljenje promijenilo stvari iako ima nekih pozitivnih naznaka koje bi mogle do\u0107i do izra\u017eaja u srednjem ili du\u017eem roku (dr\u017eave ipak koriste ili planiraju koristiti fiskalne kapacitete za investicije \u0161to bi donekle moglo popraviti raspolo\u017eenje ku\u0107anstava i poduze\u0107a i potra\u017enju za kreditima), pa \u0107e tada vrlo niska cijena zadu\u017eivanja dobiti na zna\u010daju.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nezavisnost centralnih banaka i inflacijski rizik
\n<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Globalno gledaju\u0107i, centralne banke, bez obzira imaju li velike bilance koje nastaju kroz QE programe ili ne, imaju druge instrumente kojima mogu upravljati kamatnim stopama i inflacijom. Prije svega mogu po\u010deti pla\u0107ati sve ve\u0107u kamatu na rezerve banaka i tako povla\u010diti novac s tr\u017ei\u0161ta. Jednim dijelom su inflacijska o\u010dekivanja u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a povijesno vrlo niska i zbog toga \u0161to su centralne banke (prije svih FED) dobro upravljale inflacijom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Istina je da \u0107e ovaj put, pojavi li se inflacija, politi\u010dki pritisak na centralne banke da cijene dr\u017eavnog duga ostanu niske (odnosno stalno ni\u017ee od stope inflacije) biti ve\u0107i. Naime, omjeri duga u odnosu na BDP su povijesno vrlo visoki, tj. dr\u017eave su dosta zadu\u017eene \u0161to nije problem ako su kamatne stope vrlo niske pa dr\u017eave zapravo imaju malen tro\u0161ak financiranja tog duga, \u00a0ali s ovih razina gdje su dugoro\u010dne kamate blizu ili ispod nule, svako nominalno pove\u0107anje kamatne stope ve\u0107e od inflacije dodatni je teret financiranja za dr\u017eavne prora\u010dune. Uostalom, lak\u0161e je smanjiti omjer duga u odnosu na BDP (zadu\u017eenost) kroz inflaciju (nominalni dug ostaje isti, a nominalni BDP raste) nego kroz smanjenje ili nepove\u0107anje potro\u0161nje.<\/p>\n

 <\/p>\n

Naravno, ako se to odvija u pozitivnom okru\u017eenju, tj. u uvjetima rasta i pune zaposlenosti, i bud\u017eeti \u0107e se puno bolje puniti, a logi\u010dno je da dr\u017eave u tom scenariju di\u017eu poreze kako bi anticikli\u010dki djelovale i smanjile rast prema odr\u017eivom. Me\u0111utim, znamo da politi\u010dari vi\u0161e vole niske poreze i ve\u0107u potro\u0161nju jer se \u0161tednjom i pove\u0107anjem poreza ne dobivaju izbori pa je ipak racionalno o\u010dekivati da \u0107e se takav pritisak na centralne banke na kraju i dogoditi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Inflacijska o\u010dekivanja, a time i inflacija bi se dakle mogli objektivno pove\u0107ati ako centralne banke podlegnu mogu\u0107em politi\u010dkom pritisku i ne dignu kamatne stope dovoljno brzo s eventualnom pojavom inflacije. \u00a0Drugim rije\u010dima, visoka zadu\u017eenost zemalja pove\u0107ava rizik budu\u0107e ve\u0107e inflacije, ali se zasad radi o vrlo \u0161pekulativnom i neizvjesnom scenariju koji bi se mogao odviti u daljoj budu\u0107nosti. Naravno, ako se fiskalne mjere i trajanje pandemije zna\u010dajno produ\u017ee, taj rizik se pove\u0107ava.<\/p>\n

 <\/p>\n

Deglobalizacija
\n<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

U dugom roku deglobalizacija je inflatorna. Trgovinski rat izme\u0111u Amerike i Kine zna\u010dio je velik udarac nakon globalne financijske krize ve\u0107 oslabljenom trendu globalizacije, a Covid-19 \u0107e tome vjerojatno zna\u010dajno doprinijeti. U nastavku donosimo nekoliko primjera. Kod izbijanja epidemije sve su zemlje po\u010dele razmi\u0161ljati o manjoj ovisnosti o trgovini, naro\u010dito u smislu najbitnijih potrep\u0161tina poput hrane i medicinske opreme. Logi\u010dno je ako gledate da ste kutiju kirur\u0161kih maski umjesto 40 kuna nakon izbijanja krize pla\u0107ali i 500 ili vi\u0161e kuna. Osim toga, mnoge globalne kompanije, npr. europski proizvo\u0111a\u010di automobila ili farmaceutske kompanije sve vi\u0161e razmi\u0161ljaju o vra\u0107anju dijela lanca opskrbe (npr. proizvodnje dijelova za aute ili sastojaka za lijekove) iz dalekih zemalja poput Kine natrag u Europsku uniju jer jednostavno \u017eele smanjiti rizik ovisnosti o trgovini i poreme\u0107ajima u istoj. Ako se ta pojava pro\u0161iri, to zna\u010di da bi cijena proizvodnje, a time i krajnja cijena \u0161irokog spektra proizvoda mogla porasti. Opet, prerano je donositi zaklju\u010dke o tom trendu jer je potpuno nepoznato dokle \u0107e se s takvom vrstom protekcionizma i\u0107i. Na kraju se mo\u017ee dogoditi da se puno vi\u0161e o tome pri\u010dalo nego \u0161to se u praksi i provelo. Osim toga, opet u kratkom i srednjem roku dok se ne oporavi potra\u017enja i s takvim \u201epremje\u0161tanjem tvornica\u201c te\u0161ko \u0107e se dodatni tro\u0161ak prenijeti na potro\u0161a\u010da, a i koristi na radnike koji bi radili u takvim tvornicama s obzirom na njihovu trenutnu relativno slabu pregovara\u010dku poziciju vezanu za ve\u0107e pla\u0107e.<\/p>\n

 <\/p>\n

S druge strane, u dugom roku stalno nas prate deflacijski pritisci vezani uz npr. online<\/em> trgovinu i starenje stanovni\u0161tva, tako da je dodatno te\u0161ko re\u0107i koji \u0107e biti neto rezultat svih dugoro\u010dnih trendova na inflaciju.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zaklju\u010dak
\n<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Nakon pojave pandemije Covida-19 rizik trajnije ve\u0107e inflacije vjerojatno se pone\u0161to pove\u0107ao. Zasad je jako te\u0161ko re\u0107i koliko je taj rizik ve\u0107i, ali najgeneralnije re\u010deno mo\u017eda se isti sada podcjenjuje na sli\u010dan na\u010din kao \u0161to su se u posljednjih desetak godina podcjenjivali deflacijski rizici. Ipak, ne o\u010dekujemo ve\u0107e i trajnije inflacijske pritiske u kratkom i srednjem roku. \u010cak i ako se oni pojave, mislimo da \u0107e centralne banke tra\u017eiti potvrdu da se radi o odr\u017eivom trendu ve\u0107e inflacije i da \u0107e relativno sporo izlaziti iz svog ekspanzivnog moda, a naravno onda \u0107e biti bitno kako \u0107e iste reagirati i ho\u0107e li prema njima biti politi\u010dkih pritiska. Ako se inflacija od npr. 2-3% pojavi i ranije, to \u0107e vjerojatno biti pozitivna vijesti i zna\u010dit \u0107e br\u017ei ekonomski oporavak i punu zaposlenost. Mislimo da bi takav scenarij svi potpisali.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podlo\u017ean je promjenama. Cjelovit, to\u010dan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, mo\u017eete prona\u0107i na web stranici: https:\/\/intercapitaletf.hr\/investicijski-fondovi\/<\/a>\u00a0 gdje su dostupni i Prospekt i Klju\u010dne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mi\u0161ljenja, analize, zaklju\u010dci, prognoze i projekcije isklju\u010divo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, dr\u017eanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za \u010diju potpunost i to\u010dnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mi\u0161ljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, nov\u010dane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti obja\u0161njeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"featured_media":7870,"parent":0,"template":"","class_list":["post-8363","blog","type-blog","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"acf":{"writer_list":[439]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog\/8363","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog"}],"about":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/blog"}],"acf:post":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/member\/439"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7870"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8363"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}