Pojam \u201ete\u0161ka jesen\u201c postaje jedan od naj\u010de\u0161\u0107e upotrebljavanih izraza u medijima. No, odnose li se takva o\u010dekivanja i na financijska tr\u017ei\u0161ta? O o\u010dekivanjima u nadolaze\u0107im mjesecima za financijska tr\u017ei\u0161ta te investicijske fondove InterCapitala smo razgovarali sa g. Darijem Bjelkanovi\u0107em, \u010dlanom Uprave i g. Kre\u0161om Vugrin\u010di\u0107em, CFA, fond managerom.<\/p>\n
<\/p>\n
Zadnjih tjedana se sve intenzivnije najavljuje \u201ete\u0161ka jesen\u201c. Predvi\u0111anja i procjene za epidemiolo\u0161ku situaciju \u0107emo ostaviti stru\u010dnjacima, <\/em><\/strong>dok <\/em><\/strong>\u010ditatelje i investitore sigurno zanima kakav se rasplet doga\u0111aja o\u010dekuje na tr\u017ei\u0161tima?<\/em><\/strong><\/p>\n <\/p>\n D<\/strong>ario<\/strong>:<\/strong> S epidemiolo\u0161ke strane zemlje su ipak spremnije, njihovi zdravstveni resursi ve\u0107i, a mjere bolje ciljane tako da ne o\u010dekujemo da \u0107emo ponovo vidjeti zatvaranje <\/strong>gospodarstava<\/strong> ve\u0107 \u0107e se ekonomska aktivnost u odnosu na drugi kvartal ove godine rasti relativno brzim ili umjerenim tempom<\/strong>. Naravno bez obzira na izostanak restriktivnijih epidemiolo\u0161kih mjera ako se broj slu\u010dajeva bude \u00a0pove\u0107avao to \u0107e vjerojatno biti popra\u0107eno manjom mobilno\u0161\u0107u, a onda i manjom potra\u017enjom odnosno potro\u0161njom ku\u0107anstava i poduze\u0107a te \u0107e tempo oporavka biti ne\u0161to sporiji.\u00a0O<\/strong>\u010dekujemo da \u0107e obvezni\u010dka tr\u017ei\u0161ta biti relativno stabilna<\/strong>. <\/strong>Posebno se to odnosi na najrazvijenije zemlje svijeta. Ovisno o daljnjem epidemiolo\u0161kom razvoju moglo bi biti ne\u0161to vi\u0161e volatilnosti u zemljama u regiji ili u perifernom dijelu Eurozone.<\/p>\n <\/p>\n K<\/strong>re\u0161o<\/strong>:<\/strong> Dioni\u010dka tr\u017ei\u0161ta \u0107e svakako biti pod utjecajem brzine oporavka gospodarstva koja ovisi o faktorima koje je spomenuo Dario. To posljedi\u010dno utje\u010de i na rezultate kompanija, a to je u kona\u010dnici najva\u017eniji pokazatelj svake pojedine dionice. Osim toga, posljednje izmjene mandata ameri\u010dkog Feda prema kojima \u0107e ubudu\u0107e ciljati prosje\u010dnu inflaciju sugeriraju da \u0107e ekspanzivna monetarna politika biti jo\u0161 dugo prisutna, a kamatne stope vrlo niske odnosno blizu nuli. To je sna\u017ean vjetar u le\u0111a dioni\u010dkim tr\u017ei\u0161tima koji predstavlja odre\u0111enu protute\u017eu spomenutim rizicima koji nas \u010dekaju na jesen.\u00a0<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Dakle, ujedna\u010dena poruka za dioni\u010dka i obvezni\u010dka tr\u017ei\u0161ta je da postoje rizici, ali postoje\u0107e mjere, kao i iskazana volja za brzu reakciju djeluju kao stabilizator. Kakav daljnji razvoj situacije mogu o\u010dekivati na\u0161i klijenti u fondovima<\/em><\/strong>?<\/em><\/strong><\/p>\n <\/p>\n Kre\u0161o<\/strong>:<\/strong> U dioni\u010dkim strategijama nas svakako ne treba \u010duditi volatilnost. Odre\u0111ena tr\u017ei\u0161ta su se vrlo brzo oporavila, stoga bi eventualno \u0161irenje virusa br\u017ee od trenutnih o\u010dekivanja odnosno sporiji oporavak gospodarstva mogao biti okida\u010d za odre\u0111eno kolebanje. S druge strane, ukoliko se poka\u017ee da virus ve\u0107 dovoljno poznajemo te tako mo\u017eemo dobro predvidjeti razvoj doga\u0111aja u jesen, potra\u017enja za dionicama u okru\u017eenju niskih kamatnih stopa, kao i daljnja podr\u0161ka fiskalnih i monetarnih vlasti, mogla bi ostvariti pozitivnu prevagu. Pri tome isti\u010demo da regionalna tr\u017ei\u0161ta po nama trenutno nude ne\u0161to bolji omjer rizika i potencijala, budu\u0107i da su valuacijske razine znatno ni\u017ee u usporedbi s razvijenim tr\u017ei\u0161tima.<\/p>\n <\/p>\n Dario:<\/strong> Sli\u010dno vrijedi i za obvezni\u010dke fondove. Volatilnost prouzro\u010dena razvojem epidemiolo\u0161ke situacije bi povremeno mogla biti prisutna, ali u osnovi o\u010dekujemo da \u0107e kamatne stope biti niske<\/strong> i da \u0107e to posebno pogodovati regionalnom obvezni\u010dkom tr\u017ei\u0161tu i fondovima koja u njih ula\u017eu (InterCapital Bond, InterCapital Income Plus) jer tu jo\u0161 ima prostora za smanjenje kamatnih stopa u odnosu na zapadnu Europu. Kod razvijenih tr\u017ei\u0161ta, konkretnije, na\u0161ih obvezni\u010dkih strategija vezanih za iste, o\u010dekujemo sna\u017enu potporu ECB-a i FED-a koji tako\u0111er otvaraju neke prilike, naro\u010dito u nekim \u010dlanicama eurozone ne\u0161to ni\u017eeg kreditnog ratinga.<\/p>\n <\/p>\n Ova godina \u0107e svakako biti upam\u0107ena kao godina u kojoj su se mnoge stvari dogodile po prvi puta u povijesti. Kako ocjenjujete dosada\u0161nji razvoj situacije, <\/em><\/strong>je<\/em><\/strong> li stanje na tr\u017ei\u0161tu bolje ili lo\u0161ije od onog koje ste o\u010dekivali prije nekoliko mjeseci?\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n <\/p>\n D<\/strong>ario<\/strong>:<\/strong> Na globalnoj razini do\u017eivjeli smo pandemiju koja je utjecala na ograni\u010davanje kretanja i fizi\u010dkog kontakta u gotovo u zemljama svijeta. To je sna\u017eno utjecalo na ekonomsku aktivnosti i izazvalo veliki pad iste na globalnoj razini. Kad je sama pandemija po\u010dela te\u0161ko ste mogli biti optimist oko daljnjeg razvoja na financijskim tr\u017ei\u0161tima. Ipak ubrzo je do\u0161lo do sna\u017enog odgovora fiskalne i monetarne politike koje su ubla\u017eile udar na ekonomije, a ekonomska aktivnost se sa otvaranjem ekonomija u svibnju i lipnju po\u010dela ubrzano oporavljati.\u00a0<\/strong>S<\/strong>tanje na tr\u017ei\u0161tu<\/strong> je<\/strong> bolje od onog <\/strong>kakvo smo<\/strong> inicijalno <\/strong>o\u010dekivali da <\/strong>bi moglo <\/strong>biti kad je kriza po\u010dela.<\/strong> Sama tr\u017ei\u0161ta po\u010dela su se oporavljati relativno brzo u anticipiranju normalnijeg funkcioniranja ekonomija u budu\u0107nosti i <\/strong>du\u017ee primjene izvanrednih mjera monetarnih i fiskalnih organa, n<\/strong><\/strong>pr. cijene na obvezni\u010dkim tr\u017ei\u0161tima razvijenih zemlja su se u potpunosti vratile na razine prije pandemije dok se rastu\u0107a tr\u017ei\u0161ta i na\u0161a regija tako\u0111er relativno brzo oporavljaju.<\/p>\n <\/p>\n K<\/strong>re\u0161o<\/strong>:<\/strong> Dioni\u010dka tr\u017ei\u0161ta su se tako\u0111er oporavila nevi\u0111enom i neo\u010dekivanom brzinom, pa je tako ameri\u010dki indeks S&P 500 dosegao nove povijesne vrhunce. Iako se gospodarstva ipak ne oporavljaju ba\u0161 takvom brzinom, dioni\u010dka tr\u017ei\u0161ta uvijek gledaju nekoliko koraka unaprijed. Osim toga, val likvidnosti od strane centralnih banaka stvorio je prirodnu potra\u017enju za prinosom kojeg bi u dugom roku trebalo ponuditi dioni\u010dko tr\u017ei\u0161te. Ipak, dobro je napomenuti da je predvodnik tog rasta tehnolo\u0161ki sektor koji nije pretjerano negativno pogo\u0111en pandemijom, \u010dak naprotiv. Mala i srednja poduze\u0107a nalaze u ne\u0161to te\u017eoj i neizvjesnijoj situaciji. Upravo zato se i brzina oporavka razlikuje od SAD-a do Europe, tr\u017ei\u0161ta u razvoju, pa tako i regije gdje je tehnolo\u0161ki sektor na burzama znatno slabije zastupljen, a ima puno vi\u0161e tradicionalnih industrija poput financija, klasi\u010dne industrije ili energije.<\/p>\n <\/p>\n Koj<\/em><\/strong>u<\/em><\/strong> mjeru na lokalnoj ili globalnoj <\/em><\/strong>razini<\/em><\/strong> biste istaknuli kao najva\u017eniju za stabilizaciju tr\u017ei\u0161ta?<\/em><\/strong><\/p>\n <\/p>\n Dario:<\/strong> Te\u0161ko je istaknuti samo jednu mjeru jer se one obi\u010dno nadopunjuju i efikasnije su kada idu u paketu, ali ako bi ba\u0161 morali isticati rekli bi da je to jak odgovor fiskalne politike. Za razliku od Velike financijske krize 2009. kad se inzistiralo na stezanju remena i mjerama \u0161tednje, na globalnoj i lokalnoj razini postignut je konsenzus da je bitnije zaustaviti pad ekonomske aktivnosti i izbje\u0107i duga\u010dku i te\u0161ku recesiju nego inzistirati na uravnote\u017eenim bud\u017eetima dr\u017eava.\u00a0Osim toga na razini Europe prepoznala se va\u017enost da se dodatno djeluje zajedni\u010dkim fiskalnim kapacitetom i da razvijenije zemlje sa ve\u0107im fiskalnim kapacitetom pomognu onima koje su manje razvijene i vi\u0161e pogo\u0111ene padom ekonomske aktivnosti usljed COVID-a.\u00a0\u00a0Sli\u010dno je i u drugim globalnim gospodarstvima, vrlo ekspanzivnoj monetarnoj politici nakon dugo vremena pridru\u017eila se i ekspanzivna fiskalna politika.\u00a0Na primjeru Hrvatske, u svega par dana nakon izbijanja pandemije fiskalne vlasti su donijele dva paketa mjera te je i HNB provodio operacije namijenjene stabilizaciji tr\u017ei\u0161ta. Brzina dono\u0161enja i snaga provedenih mjera su bile prethodno nezamislive jer je takav koordinirani odgovor izostao u prethodnim krizama.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Imate li kakvu poruku za na\u0161e postoje\u0107e ili potencijalne investitore?<\/em><\/strong><\/p>\n <\/p>\n Dario:<\/strong> Najbitnija poruka za postoje\u0107e investitore da je ulaganje u fondove dugoro\u010dno ulaganje<\/strong> i potrebna je odre\u0111ena doza strpljenja<\/strong>. Vidjeli ste kako su tr\u017ei\u0161ta krajem o\u017eujka pre\u017eivjela veliku korekciju u prakti\u010dki svim klasama financijske imovine. Nakon \u0161to je do\u0161lo stabilizacije epidemiolo\u0161ke situacije i uvo\u0111enja mjera za potporu ekonomske aktivnosti i zaposlenosti tr\u017ei\u0161ta su se brzo vratila na predkrizne razine.\u00a0Potencijalni investitori bi na spomenutom primjeru trebali shvatiti da \u0107e te\u0161ko \u201euhvatiti\u201c najbolji trenutak za investiranje ili izlazak iz investicije. Puno bolji pristup je investiranje na du\u017ei vremenski period kako bi se smanjila volatilnost, tj., smanjio utjecaj eventualnih kra\u0107ih negativnih razdoblja.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Kre\u0161o:<\/strong> Sla\u017eem se s Dariom i jo\u0161 bih istaknuo diverzifikaciju izme\u0111u obveznica i dionica. Vi\u0161e od desetlje\u0107a ekspanzivne monetarne politike je ostavilo trag na obvezni\u010dkom tr\u017ei\u0161tu koje je \u010desto prvi izbor za konzervativne investitore. O\u010dekujemo da bi prosje\u010dni prinosi u obvezni\u010dkim strategijama biti ni\u017ei od onih na koje su investitori u pro\u0161losti navikli. Smatramo da \u0107e na\u0161e mje\u0161ovite strategije u budu\u0107nosti sve vi\u0161e dolaziti u fokus investitora jer svojom kombinacijom obveznica i \u0161iroko diverzificiranog globalnog dioni\u010dkog portfelja pru\u017eaju odli\u010dan omjer stabilnosti i potencijalnog prinosa. Za konzervativnije investitore bih istaknuo\u00a0InterCapital Income Plus<\/a> sa ciljanim omjerom 80:20 izme\u0111u obveznica i dionica te\u00a0InterCapital Balanced<\/a>.\u00a0 sa pribli\u017eno ujedna\u010denim omjerima obveznica i dionica kao opciju za investitore spremnije na ne\u0161to vi\u0161u razinu rizika.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT
\nd.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podlo\u017ean je promjenama. Cjelovit, to\u010dan i istinit opis UCITS fondova koji se
\nspominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, mo\u017eete prona\u0107i na web stranici: https:\/\/intercapitaletf.hr\/investicijski-fondovi\/ <\/a><\/em>gdje su dostupni i Prospekt i Klju\u010dne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mi\u0161ljenja, analize, zaklju\u010dci, prognoze i projekcije isklju\u010divo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, dr\u017eanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za \u010diju potpunost i to\u010dnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mi\u0161ljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, nov\u010dane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti obja\u0161njeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.<\/em><\/p>\n","protected":false},"featured_media":7872,"parent":0,"template":"","class_list":["post-8362","blog","type-blog","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","blog-tag-dionice","blog-tag-diverzifikacija","blog-tag-intercapital-bond","blog-tag-intercapital-income-plus","blog-tag-market-timing","blog-tag-obveznice"],"acf":{"writer_list":[450]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog\/8362","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/blog"}],"about":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/blog"}],"acf:post":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/member\/450"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7872"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/intercapitaletf.hr\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8362"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}